Predstavnici Udruženja žrtava agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od visokog predstavnika Christiana Schmidta traže da, donese odgovarajuće odluke kojima će se omogućiti povećanje broja Bošnjaka i Hrvata u policijskim stukturama bh. entiteta RS. Ističu da su napadi i prijetnje na novinare, motivirani vjerskom i nacionalnom netrpeljivošću i poprimaju, kako ističu, oblik sistematskog djelovanja s ciljem pritiska na povratnike da napuste svoje domove.

Prema zvaničnim podacima, u MUP-u entiteta RS zaposlena je 7.001 osoba. Od tog broja njih 93,6 posto su Srbi, 4,7 posto Bošnjaci, 0,9 posto Hrvati i 0,8 posto Ostali. Ovakva nacionalna struktura ni približno ne odgovara ustavnoj obavezi o proporcionalnoj nacionalnoj zatupljenosti u institucijama entiteta RS, napominju predstavnici udruženja žrtava. Fizički napadi i prijetnje, napadi na vjerske objekte i provokacije na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, zabilježeni su u gotovo svakom mjestu u entitetu RS.

• Radi se o velikom broju napada, koji je u zadnji vrijeme eskalirao zahvaljujući pričama kojima to sve potpaljuje i predsjednik entietat RS Milorad Dodik i na koje MUP RS-a ne reaguje, a smatramo da je jedan od razloga mali broj Bošnjaka i Hrvata u tom MUP-u – kaže Murat Tahirović, predsjednik “Udruženja žrtava i svjedoka genocida”.

Član 97. Ustava RS-a precizira da će konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine.

• Temeljni problem nemogućnosti da uistinu zaživi povratak i da Bošnjaci ostanu i žive na svojim ognjištima jeste neprovođenje člana 97. Ustava koji predviđa proporcionalnu zastupljenost. Da se u praksi provodi ovaj član Bošnjaka bi bilo zaposleno u policiji, Elektroprivredi, u svim javnim agencijama, preduzećima, ministarstvima – ističe Ramiz Salkić, zastupnik u NSRS (SDA).

Iako je bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown još 2005. pokrenuo reformu policije u Bosni i Hercegovini ona nikada nije do kraja realizovana.

• Jasno je ovdje da je neophodno da dođe do određene intervencije i određene reakcije i vraćanja u fokus reforme policije radi stvaranja policijskih struktura koji će biti garant sigurnosti za sve građane a preduslov je i nacionalna zastupljensot pogotovo u svjetlu svih incidenata koji se dešavaju i ovog posljednjeg ataka policijskih službenika na dječaka u Osmacima – dodaje Salkić.
  Podsjećamo u Zakonu o policiji i unutrašnjim poslovima navodi da:
• Pri vršenju poslova i zadataka policijski službenici dužni su da poštuju ljudska prava i slobode, bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovinsko stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili druge okolnosti.

U praksi to nije tako….