Direktorica Direkcije za europske integracije Elvira Habota je u intervjuu za Fenu kazala da Izvještaj Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu prije svega pokazuje da je BiH nakon dobivanja statusa kandidata na dobrom putu, ali da institucije vlasti trebaju nastaviti raditi više i brže.

Ono što je bitno je da je Europska komisija prepoznala svaki korak koji smo napravili u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta. Mogu reći da je ovo prvi put od objave Mišljenja da je Europska komisija ocijenila neke od prioriteta završenim, kao što je slučaj s prioritetom broj 3 i prioritetom broj 10, što je vrlo važno, jer nam to zapravo govori da možemo doći do traženog rezultata – navela je Habota.

Istaknula je da je napravljen napredak u mnogim oblastima, poput vladavine prava, zaštite osnovnih prava, upravljanja migracijama i azilom, usklađivanja sa vanjskom politikom EU, borbe protiv organiziranog kriminala, kao i reforme javne uprave.

Habota kaže da su sve ove oblasti vrlo važne zbog ispunjavanja političkog kriterija, koji je pak s druge strane ključan preduslov za otvaranje pregovora s Europskom unijom.

Napomenula je da u određenim oblastima gdje nismo napravili pomake niti uradili naš dio posla, dobili smo i kritike. Te kritike su, prije svega, one koje se odnose na ekonomske kriterije, tačnije na unutarnje tržište i sektorske politike.

– Prije svega tu mislim na digitalizaciju, transport, zaštitu potrošača i zdravlja, sigurnost hrane, jačanje poslovnog okruženja itd. Kroz Izvještaj smo dobili jasne smjernice šta je to na čemu vlasti u BiH trebaju raditi kako bi se dala prilika institucijama EU da razgovaraju o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom – navela je Habota.

Naglasila je da je Europska komisija otvorila vrata za pregovore i sada su na potezu vlasti u BiH da urade svoj dio posla i da se preostalih 14 ključnih prioriteta ispune, urade, kako bi Europska komisija mogla poslati izvještaj i prije ožujka 2024. godine, ukoliko je to moguće.   

Govoreći o tome što bi trebalo prioritetno uraditi, Habota je navela da ima nekoliko oblasti koje se moraju završiti.

– Što se tiče nas u prioritetnim službama, broj jedan je Program državne integracije BiH u EU, čiji je sastavni dio plana usklađivanja propisa BiH sa Europskom unijom. Kada je riječ o politici, tu bih prvenstveno izdvojila zakon o sudovima BiH, zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou, zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, kao i druge zadatke koji se odnose na borbu protiv organiziranog kriminala, integritet izbora itd. Izdvojila bih ovo što se tiče državne službe i politike kao najhitnije i najbitnije – navela je Habota.

Što se tiče Programa integracije BiH u EU, kaže da je njegov sastavni dio akcijski plan usklađivanja bh. propisa sa propisima EU. Također, ovaj program sadrži i akcijski plan za realizaciju preporuka Europske komisije kao i pregled administrativnih kapaciteta.

Podsjetila je da je Program integrirani dio prioriteta broj dva iz Mišljenja Europske komisije.        

– Istovremeno uz izradu ovog sveobuhvatnog strateškog planskog dokumenta, intenzivno se radi i na uspostavi prve jedinstvene baze podataka, koja sadrži sve one propise BiH koji su usklađivani sa propisima EU. Do sada je uneseno više od 1.600 propisa – kazala je direktorica DEI-a.  

Po njenim riječima, Integrirani program je zapravo instrument koji pomaže institucijama na svim razinama vlasti u BiH da brže i usklađenije ispune svoje obveze kada govorimo o EU.

Kaže kako je vrlo važno istaknuti da će program integriranja isto tako biti dobar alat i javnosti, da mogu pratiti dinamiku rada institucija na ispunjavanju svih obveza koje su pred nama.

Naglasila je da se intenzivno, ubrzano radi kroz 36 radnih grupa na finalizaciji Programa. Neke od radnih grupa završile su svoj dio posla, neke tek treba da urade.

Pojasnila je da, nakon što radne grupe za europske integracije završe svoj dio posla, slijedi finalizacija aktivnosti u drugim tijelima unutar Mehanizma koordinacije. Nakon toga su konzultacije s Europskom komisijom, a potom slijedi usvajanje Integriranog programa u skladu s metodologijom za izradu Integriranog programa koji je usvojen prije par godina.

Habota je, govoreći o procesu pregovora o članstvu u EU, navela da je ključna i posljednja faza procesa integriranja jedne države kandidata u Europsku uniju.

– To je zapravo proces gdje država kandidat dogovara sa zemljama članicama EU o rokovima i samoj dinamici preuzimanja pravnih propisa EU u svoj pravni sustav i provodi ih. Zapravo je ključno pravilo da se preuzme cijela pravna stečevina EU, da se razgovara s državama članicama i da se pripremi što bolja argumentacija tijekom tih pregovora o tome do kada i kako treba ispuniti određene zadatke – navela je Habota.

Istaknula je da su pregovori najvažnija, najzahtjevnija faza u tom procesu gdje će institucije i vlast imati najveći dio posla koji jedna država može imati u tom procesu.

Pojasnila je da postoji određeni sljedeći postupak i faza kako pregovori teku. Nakon što Europska komisija preporuči državi kandidatu, u tom slučaju Vijeće EU donosi odluku. Ta odluka treba biti potvrđena od Europskog vijeća, koje je najviše političko tijelo od 27 država članica.

– Tom odlukom zapravo započinje faza pregovora s državom kandidatom. Potrebno je od Vijeća Europske unije usvojiti pregovarački okvir. Taj pregovarački okvir je dokument koji utvrđuje suštinu, postupak i sam način vođenja pregovora. Vijeće EU tada daje datum početka pregovora. Prva faza koja slijedi nakon toga je screening, analitički pregled zakonodavstva, u kojem se pravi detaljna analiza pravnog sustava jedne države u odnosu na propise EU – navela je Habota.

Dodala je da se tada donose i usvajaju pregovaračke pozicije i nakon što pregovaračke pozicije budu usvojene s obje strane, počinje se zakazivanje prve međuvladine konferencije.

Navela je da se pregovori organiziraju u okviru 35 poglavlja, koja su na temelju nove metodologije iz 2020. godine organizirana u međusobno povezane cjeline, takozvane klastere, kojih ima šest.

Habota smatra da je vrlo važno da u tom segmentu institucije i vlasti budu spremne za taj dio posla. Kaže da koliko god je ključna odluka institucija, još je važnija odluka politike.

– Nama pregovori sa EU nisu nepoznata. Imali smo priliku i stekli određena iskustva kroz samo pregovaranje o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Tada su naše institucije uspješno obavile tehnički dio posla prilikom pregovora. Kada je riječ o tehničkom dijelu, rekla bih da su institucije u BiH na svim razinama vlasti tehnički spremne za naredne zadatke. Mi to trebamo iskoristiti na najbolji način. U tom periodu ključnu ulogu će imati zakonodavna vlast i politička volja – kazala je direktorica DEI-a.

Govorila je o korištenju financijskih sredstava koja su Bosni i Hercegovini dostupna u ovoj fazi evropskih integracija. Napomenula je da je Direkcija za europske integracije nadležna za koordinaciju financijske pomoći Europske unije.

– Mi uvijek smatramo da može više i bolje. Prema podacima kojima raspolažemo zapravo vidimo da postoji kapacitet i osposobljenost za povlačenje financijske pomoći – kazala je Habota.

Ona smatra da potencijala ima, da može više, bolje, te da postoji određena sposobnost i osposobljenost.

Osvrnula se i na Plan rasta koji je predstavljen prilikom nedavne posjete predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini.

– Plan rasta inače je dodatni poticaj evropskim integracijama za zemlje zapadnog Balkana. Uz ovaj Plan rasta predstavljen je jedan instrument u vrijednosti od šest milijardi eura, dvije milijarde eura ide za bespovratna sredstva, a četiri milijarde eura ide za kreditna sredstva koja imaju investicijski karakter, što je ohrabrujuće. Upravo je i ovo prilika da se na najbolji način iskoristi, da možemo doći i do te vrste financijske pomoći za koju su ključne reforme i naš napredak – naglasio je Habota.

Kaže da je na institucijama naše zemlje da rade maksimalno što mogu, kako bi bilo omogućeno i korištenje, odnosno pristup toj financijskoj pomoći.

Habota je na kraju razgovora za Fenu zaključila da je ovo ključan trenutak za sve nas, za građane u BiH koji mogu imati izravnu korist od evropskih integracija.

– Mislim da bi upravo vlasti u BiH trebale na taj način opravdati povjerenje građana koji daju podršku evropskim integracijama i europskom putu BiH, da intenzivno rade na ispunjavanju svih reformi koje će omogućiti da građani u BiH imaju direktne koristi, direktne koristi od usvajanja reformi. . Jako je važno da se radi o tome da bi građani BiH mogli imati kvalitetniji i bolji život – zaključila je direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota.