Hrvatska: Klimatske promjene uzrok migracija češći od ratova

– Podaci s terena govore da klimatske promjene na godišnjoj razini više utječu na migracije stanovništva nego politički razlozi, odnosno ratovi, progoni i kršenja ljudskih prava

ZAGREB (AA) – Centar za mirovne studije (CMS) organizirao je tribinu o klimatskim promjenama i njihovim utjecajima na ljudska prava pod nazivom “Prijeti li svijetu klimatski aparthejd?”, javlja Anadolu Agency (AA).

Profesor Philip Alston, posebni izvjestitelj UN-a za ekstremno siromaštvo i ljudska prava u svojem je izvještaju “Klimatske promjene i siromaštvo” u lipnju 2019. iznio tezu da svijetu prijeti doba tzv. klimatskog aparthejda u kojem će se zbog posljedica klimatskih promjena produbiti nejednakosti u društvima te će ljudska prava mnogih biti ugrožena, navodi CMS.

Gosti tribine osvrnuli su se na pitanja veza i međuovisnosti ljudskih prava, nejednakosti i stanja okoliša, na pitanja klimatskih izbjeglica i odnosa prema ovom suvremenom fenomenu.

Drago Župarić-Iljić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta, govoreći o znanstvenicima koju upozoravaju na klimatske promjene, a riječ je o konsenzusu od 97 posto, istaknuo je kako postoje oni koji smatraju da je stanje više nego alarmantno, kao i drugi, koji nastoje stanje sagledati trezvenije i realno.

S obzirom na temu kojom se Župarić-Iljić bavi, a to su klimatske promjene i promjene u okolišu koje utječu na nastanak migracija, ocijenio je kako podaci s terena govore da klimatske promjene na godišnjoj razini više utječu na migracije stanovništva nego politički razlozi, odnosno ratovi, progoni i kršenja ljudskih prava.

“Ti razlozi često znaju biti povezani sa socioekonomskom prirodom, siromaštvom, ekstremnim siromaštvom, deprimiranošću i marginiliziranošću pozicije tih ljudi”, kazao je Župarić-Iljić.

Nisu svi krajevu u svijetu jednako izloženi klimatskim promjenama, a ni klimatske promjene ne pogađaju sve slojeve stanovništva podjednako, ističe Župarić-Iljić te dodaje kako su izloženiji oni koji su siromašniji i neobrazovaniji i koji nisu u stanju niti koristiti migraciju kao strategiju preživljavanja klimatskih promjena.

Kao primjer toga navodi da će u Australiji ljudi pojačano kupovati klima-uređaje, dok će istovremeno te promjene u području subsaharske Afrike odnositi brojne živote uslijed suša, povećanja temperatura, poplava, tsunamija, potresa, isl.

Ističe kako su najpogođenija područja obalnih gradova, ponajprije megalopolisa s obzirom da je među 20 takvih gradova 13 upravo na obalama.

Naveo je problem tonjenja pacifičkih otoka na kojima treba razmišljati o raseljenju cijele otočke populacije, ali isto tako ugrožene su i stare gradske jezge hrvatskih i europskih gradova za čije će očuvanje biti potrebna velika ulaganja i adaptacije, rekao je, te ne isključuje da će migracije iz takvih gradova biti jedna od adaptivnih mehanizama.

Petra Andrić iz Greenpeacea Hrvatska istaknula je kako se od predindustrijskog razdoblja do danas temperatura povisila za 1 stupanj Celzijev.

“Povećava se učestalost, trajanje i intenzitet vremenskih ekstrema, ima sve više toplinskih valova, suša, požara, a uslijed isparavanja voda imamo nagle oborine zbog kojih nastaju poplave i povećava se razina mora”, kazala je Andrić.

Kako bi se smanjile posljedice klimatskih promjena, moramo smanjiti potrošnju energije, povećati energetsku učinkovitost i što hitnije napraviti prijelaz na obnovljive izvore energije, upozorava Andrić.

Istaknula je kako je potrebno da pojedinci krenu od sebe traženjem načina smanjenja potrošnje energije kroz štednju u grijanju kućanstva, korištenje javnog prijevoza umjesto automobila, smanjenje konzumerizma, ali i vlade i kompanije moraju preuzeti svoj dio odgovornosti, upozorava Andrić.

Akcije kao što su pošumljavanje opožarenih područja te jačanje klimatskih pokreta da bi ta tema bila društveno što važnija, kao što se već vidi na EU zborima, aktivni su načini borbe, poručuje Andrić.

Tribina je organizirana u sklopu Tjedna globalnog obrazovanja koji se održava se diljem Europe od 18. do 24. studenog u sklopu široke kampanje koju koordinira Centar Sjever-Jug Vijeća Europe.