Kako prevenirati neželjene psihološke posljedice pandemije?

Brojni su faktori koji utiču na umnožavanje crnih misli od materijalne i porodične situacije, do vlastitog mentalnog zdravlja kao i društvenih kretanja, kažu stručnjaci. U vrijeme pandemije kada mnogi ostaju bez posla, imaju smanjena primanja ili su u prisilnoj izolaciji problemi su posebno izraženi. Stručnjaci se također slažu da anksioznoj osobi treba pomoći da prebrodi trenutne probleme i spozna razloge za život. U našem kantonu povećan je broj osoba koje su potražile psiho-socijalnu pomoć, a među njima je najviše mladih od 15 do 35 godina.

Anksioznost, depresija, problemi sa snom, suicidne misli… Ovo su samo neke od psiholoških posljedice pandemije korona virusa. Kako nam je potvrdila psihotarapeutkinja Alma Tihić broj onih koji traže psiho-terapijsku pomoć povećan je između 50 i 70 posto. Među njima najviše je mladih od 15 do 35 godina starosti. Prema njenim riječima socijalizacija je za njih iznimno važan dio odrastanja i ne treba zanemariti promjene u ponašanju koje su nastale ograničavanjem tog procesa.

– Koliko god smo mi pokušavali putem modernih medija da nadomjestimo sve to, koliko god smo u virtuelnom svijetu pokušali da funkcionišemo nismo uspjevali zato što nam je upravo ta razmjena potrebna. Najviše se sve to odrazilo na emocionalnu stranu, mnogi su ljudi postali nervozniji, nezadoovljniji. Prag tolerancije na određene situacije se itekako smanjio, interpersonalni odnosi su narušili, porodični odnosi su se narušili, pojašnjava mr.sc. Alma Tihić, psihotarapeut.

Istraživanja su pokazala da veliki procenat ljudi ne traži psihološku pomoć zbog straha od stigmatizacije. Dr. Tihić poručuje, naročito mladima, da ukoliko im je teško potražiti pomoć uživo, to mogu učiniti putem dostupnih online platformi. Jedna od takvih platformi je i aplikacija za borbu protiv depresije, čiji je autor Kenan Suljić, tuzlanski student. Može se pronaći pod nazivom D – app, besplatna je i jednostavna za korištenje. S druge strane aplikacije volonterski radi i primarijus dr. Zlatko Kalabić, šef Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Tuzli, koji ističe da je aplikacija već dala pozitivne rezultate.

– Ono što sam ja primjetio jeste da veliki broj mladih ljudi ima stigmu prema obraćanju stručnjacima, to jeste psiholozima ili psihijatrima, i mislim da je ova aplikacija jedna izuzetna stvar da se ljudi oslobode tog straha i te stigme. Ova aplikacija je prvenstvebo nanijenja mlađim ljudima, i ono što smo primjetili jeste da se ljudi sve više oslobađaju i da jako malo znaju o mentalnom zdravlju. To je ono što je zabrinjavajuće, i mi moramo raditi na promociji i prevenciji mentalnog zdravlja, naglašava Kalabić.

Prema podacima Agencije za statistiku, stotine ljudi u Bosni i Hercegovini na godišnjem nivou izvrše samoubistvo. Zbog sve većeg broja suicida i pokušaja suicida naročito mlađih osoba, zastupnik SBB-a u Skupštini TK Nedžad Hamzić podnio je inicijativu za hitno formiranje mreže telefonskih linija za krizno psihološko savjetovanje. Kako ističe na ovaj način građani će dobiti priliku da ispričaju svoje probleme, da ih neko sasluša, razumije i savjetuje.

– Cilj te inicijative jeste da napravimo jedno stručno tijelo koje bi se javljalo na mrežu, odnosno telefonske linije gdje bi davali posihološke savjete građanima našeg kantona. To znači da bi osobe koje dođu u situaciju da imaju psihološke probleme imali s kim da porazgovaraju. Tamo bi s druge strane bili psiholozi koji bi ih saslušali, davali im ideje, savjete, naglašava Hamzić.

Stručnjaci poručuju da je vrlo važno davati podršku osobama koje svoj psihički život ne mogu samostalno kontrolisati. Ako vidite nekoga potištenog nemojte mu okrenut leđa i ismijavati ga, pružite mu ruku, možda baš vaša ruka bude njegov spas.

(RTVTK)

Pročitajte...