Evropski dan podizanja svijesti o antibioticima obilježava se svakog 18. novembra s namjerom da ukaže na prekomjernu upotrebu antibiotika i opasnost od širenja otpornosti bakterija na ovu vrstu lijekova.

Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih zaraznih bolesti, kao što su bakterijske upale pluća, kožne infekcije ili upale mokraćnih puteva, uzrokovanih različitim vrstama bakterija, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Prvi antibiotik otkrio je 1928. godine Aleksander Fleming čime počinje nova era medicine. Fleming otkriva da plijesan “Penicillium notatum” uništava bakterijske kolonije. Na ljudima je prvi put primjenjen 1941. godine. Liječena je upala pluća, sifilis i meningitis te druge ozbiljne bakterijske bolesti od kojih se prije pronalaska antibiotika masovno umiralo. Antibiotici su omogućili razvoj transplantacijske i rekonstruktivne medicine.

Za svoje otkriće Fleming je dobio Nobelovu nagradu, 1945. godine, ali je također i predvidio da će bakterije s vremenom razviti mehanizme rezistencije (otpornosti) na antibiotike što se na žalost i dogodilo. Fenomen rezistencije nameće ozbiljna ograničenja u pogledu raspoloživih opcija za medicinsku terapiju mnogih bakterijskih infekcija.

U INZ-u ističu da po djelovanju antibiotici mogu biti baktericidni – oni koji uništavaju bakterijske stanice i bakteriostatski – oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija, nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske stanice.

Za većinu zaraznih bolesti jednako su učinkovita oba tipa, no kod teških infekcija i osoba oslabljenog imuniteta bolji je baktericidni antibiotik. Prema spektru djelovanja razlikujemo antibiotike sa širokim spektrom djelovanja – koji djeluju na više vrsta bakterija, te sa sa užim spektrom djelovanja – koji djeluju na mali broj bakterijskih vrsta.

Od 1940. godine razvoj lijekova efikasnih protiv bakterijskih infekcija i sigurnih za primjenu, unio je revolucionarne promjene u medicinsku terapiju. Morbiditet i mortalitet zbog antimikrobnih bolesti dramatično su smanjeni. Razvoj efikasnih antimikrobnih lijekova praćen je pojavom rezistencije (otpornosti) na te lijekove.

Ovo se moglo i očekivati, jer principi evolucije određuju da se organizmi genetski adaptiraju na promjene u okruženju. Vrijeme za diobu bakterija iznosi manje od 20 minuta, u toku nekoliko sati stvori se više generacija, što obezbjeđuje dovoljno šanse za evolucijsku adaptaciju.

Rezistencija na antibiotike kod bakterija širi se na tri načina – prenošenjem bakterija između različitih osoba, prenošenjem gena za rezistenciju između bakterija (obično na plazmidima), prenošenjem gena rezistencije između genetskih elemenata unutar bakterijske ćelije.

Stručnjaci INZ-a navode da razumijevanje mehanizma koji sudjeluju u nastajanju rezistencije na antibiotike izuzetno je značajno, kako za racionalnu primjenu ovih lijekova u kliničkoj praksi tako i za razvoj novih antibakterijskih lijekova radi izbjegavanja pojave rezistencije.

INZ navodi da su antibiotici lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse. Antibiotici se najčešće neopravdano primjenjuju u infekcijama gornjih disajnih puteva, jer većina infekcija gornjih disajnih puteva su izazvane virusima i antibiotici nisu od pomoći, tako da ih je neophodno izbjegavati.

Povišena tjelesna temperatura nije znak da se trebaju primijeniti antibiotici. Nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među “dobrim” bakterijama koje žive u ljudskom tijelu. Greška je uzimati manju dozu lijeka, mijenjati interval između doza ili skratiti vrijeme liječenja.

Pranje ruku je najbolji način za sprječavanje širenja infekcija disajnih puteva s obzirom da infektivne čestice zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i lako se dalje prenose rukama.

Ne treba stvarati kućne zalihe, koje se nerijetko upotrebljavaju prema vlastitoj procjeni za infekcije koje najčešće nisu bakterijskog porijekla, čime se smanjuje djelotvornost antibiotika i raste bakterijska rezistencija. Odluku o primjeni antibiotika donijeti će ljekar na osnovu pregleda i nalaza, kažu u INZ-u.

Racionalna upotreba antibiotika može da doprinese prestanku razvoja i širenja rezistentnih bakterija i pomogne da antibiotici sačuvaju svoju efikasnost i za buduće generacije. Ako želimo sačuvati antibiotike kao djelotvorne lijekove, potrebno je djelovati u oba smjera – i poticanje industrije na razvoj novih antibiotika i racionalizacija potrošnje postojećih, navodi u saopćenju INZ.

Proizvod koji mnogi koriste za higijenu usta i zuba mogao bi da postane dio svakodnevice i onih koji to nisu radili do sada jer su laboratorijski testovi pokazali da može da ubije koronavirus za samo 30 sekundi.

Slijede klinička ispitivanja kako bi se utvrdilo da li je rastvor efikasan za smanjenje količine virusa i kod zaraženih ljudi i kako bi se koristio.

Prvi rezultati studije Sveučilišta Cardiff, javnog istraživačkog sveučilišta u Walesu,koja još nije dobila potvrdu iz znanstvenih krugova, pokazali su da rastvori za ispiranje usta sa najmanje 0,07 posto cetilpiridin-klorida mogu da se izbore sa koronavirusom, piše Indipendent.

Znanstvenici su sproveli testove u univerzitetskoj laboratoriji podražavajući uvjete u ždrijelu u nosnoj duplji.

Rad koji je nazvan „Virucidna efikasnost komponenti rastvora za ispiranje usta protiv SARS-CoV-2 in vitro“ treba da prouči struka i da svoj sud, što je dio procedure priznavanja ovakvih radova.

Rezultati do kojih su došli stručnjaci Univerziteta Cardiff još jedna su potvrda da tečnosti s cetilpiridin-kloridom mogu da budu naši saveznici u borbi s koronavirusom, pišu mediji.

Naime, u drugoj studiji objavljenoj prošle nedjelje znanstvenici navode da su takvi rastvori efikasni u smanjivanju količine virusa.

Sljedeći korak stručnjaka Univerziteta Cardiff je klinička provjera koliko je efikasan rastvor za ispiranje usta u smanjivanju količine virusa u pljuvački pacijenata zaraženih koronavirusom. Rezultati se očekuju početkom 2021. godine jer je ispitivanje u tijeku.

U sinoćnjem napadu koji se desio u ilidžanskom naselju Otes, jedna osoba je ubijena a dvije osobe su zadobile povrede.

Sinoć u 22.25 sati obaviještena je policija Kantona Sarajevo da je u ulici Barska, područje općine Ilidža došlo do međusobne tuče više osoba, te da ima povrijeđenih.

Na mjesto događaja su izašli policijski službenici i ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo čiji ljekar je konstatovao smrt jedne osobe, državljanina BiH, J.B. (1984), dok su dvije osobe zadobile tjelesne povrede, zbog kojih su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći i zadržani su na daljem liječenju na Klinici za torokalnu hirurgiju KCUS-a.

Jedna od dvije povrijeđene osobe zadobila je teške tjelesne povrede opasne po život, dok su kod druge osobe konstatovane lakše tjelesne povrede, saopćeno je iz MUP-a KS.

O svemu navedenom upoznat je dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva KS koji je izašao na mjesto događaja i rukovodio uviđajem.

Prema do sada prikupljenim saznanjima u vezu sa izvršenim krivičnim djelima “ubistvo” i “teška tjelesna povreda” dovode se tri NN lica-migranta.

Policijski službenici Uprave policije MUP-a KS, pod nadzorom dežurnog tužioca, preduzimaju mjere i radnje na rasvjetljavanju i dokumentovanju počinjenih krivičnih djela, identifikaciji i pronalasku izvršilaca.

Pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država učestvovat će na zajedničkoj vojnoj vježbi pod nazivom “Bilateralna vježba”, koja će se realizirati 18. i 19. novembra na poligonima za obuku Oružanih snaga BiH – Glamoč i Manjača, saopćeno je iz Ministarstva odbrane BiH.

U saopćenju se navodi da će ova vježba omogućiti Oružanim snagama BiH unapređenje partnerske saradnje sa SAD-om i NATO partnerima.

Oružane snage BiH će na vježbi učestvovati uz kompjuterski podržanu vježbu (CAX) i terensku vježbu (FTX), a Oružane snage SAD-a će učestvovati sa dva aviona F-16, te će vršiti podršku snagama na terenu. Avioni, koji će pružati blisku zračnu podršku na lokaciji poligona Glamoč, neće koristiti bojevu municiju, već će, nakon poziva za podršku, izvršiti lasersko zaključavanje cilja i simulirano uništenje.

Cilj vježbe je da Oružane snage BiH, kroz vježbu sa specijalistima za navođenje i kontrolu bliske zračne podrške (Joint Terminal Attack Controllers – JTAC) unaprijede operativne sposobnosti deklarisane bataljonske grupe, saopćeno je.

Donji dom ruskog parlamenta, Duma, podržao je zakon kojim se ruskom predsjedniku i njegovoj porodici odobrava imunitet od krivičnog gonjenja nakon što napusti funkciju.

To je jedan od ustavnih amandmana usvojenih na referendumu u julu. Pristalice predsjednika Vladimira Putina dominiraju u oba doma parlamenta.

Putinov četvrti mandat završava 2024. godine, ali nacrt zakona, ako ga usvoji parlament, omogućit će mu da se kandidira za još dva mandata.

Ima 68 godina i zasad nema jasnih nasljednika, prenio je BBC.

Zakon o imunitetu ponovo je pokrenuo raspravu o političkoj budućnosti Putina. Na vlasti je od 2000. godine, a stekao je ogroman uticaj.

– Zašto je Putinu sada potreban zakon o imunitetu? Mogu li diktatori odstupiti svojom voljom? – napisao je njegov žestoki kritičar Aleksej Navalni na Twitteru.

Prijedlog zakona prošao je u utorak prvo čitanje u Dumi, gdje većina zastupnika pripada proputinovskoj stranci Jedinstvena Rusija.