Prema pregledu epidemiološkog stanja koje dostavlja Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, do danas je u BiH potvrđeno 14.708 slučajeva zaraze koronavirusom, a testirano je 154.476 osoba. Umrlo je 447 pacijenata, dok je broj oporavljenih 8.411.

Od toga, u Republici Srpskoj potvrđenih slučajeva je 5.694, testiranih je 55.356, preminule su 204 osobe, a oporavila su se 3.243 pacijenata.

U Federaciji BiH je potvrđena zaraza kod 8.770 osoba od testiranih 96.839, broj preminulih je 228, dok je 5.090 pacijenta oporavljeno.

Podaci za Brčko distrikt BiH su sljedeći: 244 potvrđena slučaja zaraze koronavirusom, 2.281 testiran, 15 preminulih i 78 oporavljenih pacijenata.
(RTVTK/FENA)

Na inicijativu kancelarije visokog predstavnika u BiH, koju je podržao aktuelni načelnik Općine Srebrenica Mladen Grujičić, Skupština općine Srebrenica 2019. godine donosi odluku o izgradnji Spomenika miru u Srebrenici.

Bošnjački odbornici u Skupštini općine Srebrenica Nedib Smajić, Almir Dudić, Suljo Čakanović, Tifa Efendić, Salko Tursunović, Zulfo Salihović, Enver Begić, Hamdija Husejnović i Almir Muminović uputili su reagiranje u vezi s ovom inicijativom koje prenosimo u cijelosti.

– Donošenju ove odluke prethodio je niz sastanaka sa predstavnicima kancelarije OHR-a i visokim predstavnikom Valentinom Inzkom jer su se Bošnjaci u Skupštini općine Srebrenica kao i udruženja žrtava genocida protivila ideji izgradnje ovakvog jednog spomenika u gradu u kojem je počinjen najveći zločin na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata, zločin genocida. Teško je bilo povjerovati u iskrene namjere zagovarača izgradnje spomenika, pogotovo ako ga zdušno podržavaju negatori genocida i ako ga podržavaju oni koji presuđene ratne zločince smatraju herojima i stvaraocima onog što se danas označava kao entitet RS.

OHR i Valentin Inzko tada su dali čvrsto obećanje da će do obilježavnja godišnjice genocida u Srebrenici nametnuti Zakon o zabrani negiranja genocida. Od tada do danas su obilježene dvije godišnjice genocida nad Bošnjacima “zaštićene zone” UN-a Srebrenica, a Zakon o zabrani negiranja genocida još stoji u ladici visokog predstavnika koji će ga sigurno još koristiti kao šarenu lažu prema preživjelim žrtvama genocida obećavajući njegovo nametanje u novim projektima izjednačavanja žrtve i zločinca.

Ovih dana svjedoci smo da su započeti radovi na izgradnji spornog spomenika. Međutim, ovim putem želimo podsjetiti javnost da su prilikom donošenja odluke usvojeni i određeni amandmani, a koji nikada nisu realizirani. Odnose se na to da će se naknadno razgovarati o lokaciji na kojoj će biti izgrađen spomenik. Bošnjačkim odbornicima u Skupštini općine Srebrenica nije poznato s kim je Grujičić razgovarao i dogovarao da se baš na ovoj lokaciji gradi Spomenik miru, na mjestu na kojem je Ratko Mladić 11. jula 1995. godine pozvao “na osvetu Turcima poslije bune protiv dahija”.

Ovim putem kao inicijatora projekta pozivamo OHR i visokog predstavnika Valentina Inzka da odmah zaustavi radove na izgradnji spornog spomenika u centru Srebrenice. Ukoliko to ne učini, Bošnjaci u Srebrenici će na dan otvaranja spomenika u Srebrenici podići stub srama sa imenima onih koji su mogli, a nisu spriječili genocid počinjen nad Bošnjacima u julu 1995. godine, imenima negatora genocida, a na samom vrhu stuba bit će ime visokog predstavnika Valentina Inzka, koji će biti svrstan među one koji su obećavali pomoći Bošnjacima u julu 1995. godine, a mi preživjele žrtve genocida imamo gorka sjećanja kakvu smo pomoć međunarodne zajednice dobili – stoji na kraju reagiranja koje potpisuju bošnjački odbornici.
(RTVTK/FENA)

Članice Udruženja “Žene Srebrenice” i ovog jedanaestog u mjesecu upriličile su na Trgu žrtava Srebrenice u Tuzli protestno okupljanje u znak sjećanja na 11. juli 1995. godine kada se dogodio genocid u Srebrenici, zatraživši još jednom efikasniji radi na pronalasku nestalih osoba i izvođenje pred lice pravde svih odgovornih za počinjene zločine.

Predsjednica Udruženja Hajra Ćatić ističe da je i dalje najveći problem taj što se posmrtni ostaci njihovih najmilijih, kako je ocijenila, više ne traže.

– Voljela bih da se svi ratni zločinci nađu pred licem pravde. S obzirom da živim u Srebrenici, znam koji su to ljudi. Međutim, ja se sada nadam samo da ćemo doći do posmrtnih ostataka naše djece. Živim za dan da pronađem moga Ninu i da ga ukopam, da imam njegov nišan na kojem će pisati njegovo ime i prezime – kaže Ćatić.

Među okupljenim Srebreničankama bila je i Behija Hukić, koja je sa svoje četvero djece izbjegla iz te enklave 1995. godine. Danas živi u Berlinu, ali svake godine dolazi u Srebrenicu.

– Mojih 60 bližnjih je poginulo u Srebrenici. Moja sestra još uvijek nije pronašla svog muža. Mnogo je takvih – kaže Hukić.

Ističe da joj najteže pada činjenica da mnogi i danas osporavaju genocid u Srebrenici.

– Svi znamo šta se događalo i šta smo preživjeli i zato nam je to teško podnositi. Međutim, mi se ipak nastojimo vratiti. Ja volim otići i biti u Srebrenici iako nam je porušena i minirana kuća. Moja djeca vole doći u Srebrenicu, vole doći tamo gdje su rođeni – kaže Hukić.
(RTVTK/FENA)

Svjesni činjenice da će posljedice prouzročene pandemijom Covid-19 ostaviti traga na budućnost mladih, Ministarstvo civilnih poslova BiH povodom obilježavanja 12. augusta – Međunarodnog dana mladih, pozvalo je sve nivoe vlasti u BiH i mlade da zajednički ulože dodatni napor da Bosnu i Hercegovinu učine zemljom u kojoj će mladi ljudi ostajati, živjeti i raditi, razvijati se i napredovati i participirati u donošenju odluka i tako izbjeći njihov odlazak iz domovine.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1999. godine donijela Odluku da se 12. august obilježava kao Međunarodni dan mladih.

Međunarodni dan mladih nastoji podići svijest o pravnim ekonomskim, socijalnim, obrazovnim, kulturnim i svim ostalim pitanjima s kojima se susreću mladi ljudi širom svijeta.

– Mladi u Bosni i Hercegovini se susreću s mnogobrojnim problemima, što nažalost za posljedicu ima njihov odlazak iz naše domovine. Ti problemi se ogledaju u nemogućnosti zaposlenja, neusklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada, nesigurnim radnim mjestima i ono s čim se cijeli svijet suočava danas, a to je pandemija koronavirusa Covid-19 – saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Pandemija izazvana koronavirusom Covid-19 posebno ima utjecaj na mlade ljude koji su tek trebali napraviti prvi iskorak na tržište rada, one koji su bili u procesu traženja zaposlenja, mlade koji su planirali osnovati svoje porodice, one koji su zbog ekonomske situacije u kojim su se našle njihove obitelji bili prisiljeni da pronađu posao ili one koje se nalaze u obrazovnom sustavu koji je zbog novonastale situacije bio sveden na minimum, poručili su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
(RTVTK/FENA)

U regionu je najveći broj aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika registrovan na Kosovu, na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina (BiH), a na trećem Crna Gora.

Na Kosovu je registrovano 218 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, u BiH 178, a u Crnoj Gori 176.

U Sjevernoj Makedoniji registrovano je 160 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, Albaniji 103, Hrvatskoj 14 i Sloveniji osam inficiranih na 100 hiljada stanovnika.

Na zvaničnom sajtu covid19.rs danas, kao što je bila praksa posljednjih mjeseci, nijesu objavljeni podaci o broju aktivnih slučajeva, već o broju hospitalizovanih u Srbiji.

Zbog toga u pregledu za broj aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika u regionu nije prezentovan broj aktivno oboljelih u Srbiji.

U regionu su danas registrovana ukupno 1.043 slučaja obolijevanja od COVID-19.

U regionu je najveći broj hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika registrovan u Srbiji, na drugom mjestu je Kosovo, a na trećem Crna Gora.

U Srbiji je registrovan 41 hospitalizovani na 100 hiljada stanovnika, na Kosovu 26, a u Crnoj Gori 25.

U Sjevernoj Makedoniji registrovano je 19 hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika, u Hrvatskoj tri, a u Sloveniji jedan.

U regionu je najviše zaraženih koronavirusom u odnosu na broj stanovnika registrovano u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Kosovo.

U Crnoj Gori je registrovano 5.865 zaraženih na milion stanovnika, na Kosovu 5.788, a u Sjevernoj Makedoniji 5.741.
Na četvrtom mjestu je BiH sa 4.126 inficiranih na milion stanovnika, zatim slijedi Srbija sa 4.048, Albanija sa 2.269,

Hrvatska 1.385 i Slovenija sa 1.089 inficiranih na milion stanovnika.

Broj inficiranih izražava se na milion stanovnika radi kvalitetnijeg upoređivanja.

U regionu je u odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost registrovana u Sloveniji, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Albanija.

U Sloveniji je stopa smrtnosti 5,68 odsto, Sjevernoj Makedoniji 4,42 odsto, slijedi Kosovo sa 3,27, Albanija sa 3,06, BiH sa 2,92, Hrvatskoj 2,8.

Stopa smrtnosti u Srbiji je 2,29 i Crnoj Gori 1,84 odsto.

Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Srbiji, 108.012 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Slovenija sa 65.924, a na trećem mjestu je Crna Gora sa 64.368.

Na četvrtom mjestu je Sjeverna Makedonija sa 55.572 testirana na milion stanovnika, slijedi BiH sa 42.762, Hrvatska sa 31.711 i Albanija sa 16.128 testiranih na milion stanovnika.

(RTV TK / FEDERALNA.BA )

Potpisivanjem Ugovora o zajmu u iznosu od pet miliona eura za izgradnju regionalne deponije “Eko-Sep” sa Evropskom bankom i njegova ratifikacija od strane Predsjedništva Bosne i Hercegovine stekli su se uslovi da se sa izvođačem radova potpiše ugovor za izgradnju ove regionalne deponije.

Zvanični izvođač radova je austrijska firma Strabag sa kojim će se potpisati ugovor polovinom ovog mjeseca, a rok za završetak radova je 13 mjeseci.

Naime, radi se o izgradnji regionalne deponije “Eko-Sep” Grada Živinice, Općine Banovići i Općine Kladanj.

Posebnu važnost ovom projektu izgradnje navedene deponije daje mogćnost naknadne obrade otpada gdje bi se mogla vršiti dodatna reciklaža.

Gradonačelnik Kamenjaković, kao i načelnici susjednih Općina Kladanja i Banovića unazad već nekoliko godina aktivno rade na rješavanju ovog problema, koji će biti značajan cjelokupnoj regiji Tuzlanskog kantona.

Izgradnja centra za prikupljanje otpada ukupno će koštati 7,5 miliona, a za realizaciju navedenog projekta osigurana su sredstva u iznosu od 5 miliona eura kao zajam od Evropske banke, i oko 2,5 miliona eura grant sredstava koje je Evropska banka osigurala od svojih partnera čime će se omogućiti realizacija obje faze izgradnje deponije “Eko-Sep”.

Projekat izgradnje sanitarne deponije odnosi se 60% na Grad Živinice, 30% na Općinu Banoviće i 10% na Općinu Kladanj. Lokacija planirane regionalne sanitarne deponije („RSD“), nazvane „Separacija 1“, se nalazi na području Grada Živinice.

Realizacijom ovog mega projekta u vrijednosti 15 miliona KM, riješit će se problem otpada u Gradu Živinice, Općinama Kladanj i Banovići ali i okolnim gradovima i općinama u Tuzlanskom kantonu.

Gradonačelnik Samir Kamenjaković ističe kako je ovaj mega projekat veoma značajan za sve nas, te da će ova deponija biti jedna od najsavremenijih deponija koja ima sve potrebne dozvole za rad i koja će imati mogćnost za naknadnu obradu otpada, gdje bi se mogla vršiti dodatna reciklaža.