Usljed obilnih padavina i poplava koje su zadesile općinu Tešanj, Profesionalna vatrogasna jedinica imala je više zahtjeva za angažiranjem, dok je usljed jakog nevremena koje je zahvatilo područje općine Maglaj, općinski načelnik donio Odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće izazvane poplavom i klizištem.

Stanje prirodne nesreće proglašeno je na područjima mjesnih zajednica: Maglaj Grad sa Starim gradom i Omerdinim Poljem, Jablanica, Bijela Ploča, Moševac, Misurići, Ravna, Oruče, Gornji i Donji Rakovac i Liješnica.

Na tom području poplavljeno je više od 100 kuća, oštećena su tri mosta, a lokalni putevi kroz mjesne zajednice Jablanica, B. Ploča, Donji i Gornji Rakovac, Ravna, Oruče, Misurići, Moševac i Liješnica bili su privremeno onesposobljeni za odvijanje saobraćaja.

Ekipe rade na terenu te dovode stvari u prvobitno stanje za normalizaciju života na spomenutim lokacijama.

Stanje prirodne nesreće proglašeno je za cjelokupno područje općine Usora usljed izlijevanja rijeka i potoka iz svojih korita i odvodnih kanala, kao i slijevanjem ogromnih količina voda na prometnice, poljoprivredno i ostalo zemljište, čime je ugroženo nekoliko stotina ljudi i njihova materijalna dobra, kao i gospodarski subjekti na poplavom zahvaćenom području.

Na području te općine usljed obilnih kišnih padavina i grmljavinskog nevremena u noći sa subote na nedjelju, došlo je do izlijevanja rijeka i potoka iz korita, kao i začepljenja odvodnih kanala na saobraćajnicama.

Usljed jakog nevremena prekinut je cestovni promet na 10-tak lokalnih prometnica. Poplavljeno je oko 30 obiteljskih kuća i gospodarskih objekta.

Također, došlo je do izlijevanja velike količine vode u mjestima Miljanovci-Lončari, Miljanovci-novi, Jelah-polje, Jablanica, gdje su poplavljeni stambeni i pomoćni objekti. Ukupno je bilo 15 intervencija na navedenim lokacijama, u kojima je učestvovalo deset vatrogasaca.

Prema informacijama sa terena, ukupno su poplavljena 53 stambena objekta, više pomoćnih objekata, jedna škola, džamija i Dom kulture. Zbog poplave u zoni izvorišta Jelah obustavljeno je crpljenje vode na pojedinim bunarima. Zbog toga je nastao problem sa isporukom vode sa izvorišta Jelah.

Na području Zeničko-dobojskog kantona najveća šteta nastupila je na cestovnoj infrastrukturi gdje je došlo do urušavanja nekoliko mostova. Velika šteta nanesena je i poljoprivrednim usjevima te poljoprivrednom zemljištu, a zabilježeni su i slučajevi uginuća domaćih životinja zahvaćenih poplavom.

Članovi Općinskog štaba Civilne zaštite (CZ) Usora na čelu s komandantom i pripadnicima jedinice CZ, zajedno su s predstavnikom Federalne uprave (FUCZ) i predsjedateljem Općinskog vijeća Usora obišli poplavljeno područje te izvršili uvid u razmjere prirodne nesreće. U toku obilaska ugroženih područja poduzimali su i naređivali nužne mjere izvršiocima poslova, a u cilju sprječavanja nastanka težih posljedica i uspostave prometa u dijelovima Općine, gdje je to bilo moguće.

Komandant Općinskog štaba CZ Usora sazvao je hitnu sjednici Štaba CZ zbog poduzimanja nužnih mjere na sanaciji stanja nastalog djelovanjem prirodne nesreće.

Prema izvještajima iz kantonalnih operativnih centara civilne zaštite vodostaj rijeke Usore jutros je iznosio 118 cm i u granicama je normale.

Vodostaj na brani Hidroelektrani (HE) Modrac jutros u 7.00 iznosio je 199,43 m.n.m.. Tačka preljeva je 200 m.n.m.. U odnosu na mjerenje jučer u isto vrijeme nivo je viši za 29 cm.

Na području općine Doboj Istok rijeka Spreča se izlila i poplavila oko 100 ha poljoprivrednog zemljišta.

Nivo rijeke Spreče na mjernom mjestu Karanovac jutros u 7.00 iznosio je 329 cm (nivo kad se preduzimaju redovne mjere odbrane od poplava je 300 cm). Na tom području rijeka Spreča se izlila i poplavila oko 50 ha poljoprivrednog zemljišta.

Vodostaj rijeka i svih vodenih tokova na području Zeničko-dobojskog kantona je normalan, a na području Srednjobosanskog kantona vodostaji su stabilni. Vodostaj rijeke Save u blagom je porastru duž cijelog toka kroz Posavski kanton, saopćeno je iz FUCZ.

Muftija banjalučki Osman ef. Kozlić ukazao je da se 7. maj obilježava kao Dan džamija kao opomena da se više nikada ne dogodi 1993. godina i rušenje banjalučke džamije Ferhadije, ali i isti datum 2001. godine kada je u nacionalističkom divljanju spriječeno postavljanje kamena-temljca za njenu obnovu.

To bi, ukazuje, trebala da bude poruka i podsjećanje da ono što se desilo, više nikada ne dogodi.

Ukoliko, kaže muftija Kozlić, ne budemo stalno govorili i podsjećali na ono što se dogodilo, boji se da se to može ponoviti.

Zato je, dodao je, važno da se o tome govori, ali i da se istovremeno okrenemo budućnosti i izgradnji mostova, boljih odnosa, razumijevanja i tolerancije.

– I na otvaranju obnovljene Ferhadije sam kazao misao Meše Selimovića -‘Ne smije nas boliti samo kada nas nešto pogodi, u našoj porodici’. Sve dok nas sve isto ne bude bolilo i to kada je oštećen neki hram, crkva, sinogoga, ne možemo se nadati dobru. I kada nedaća pogodi nekoga drgog ko nije moje nacije, naroda, ako me to ne boli i ne natjera da budem aktivan, to nije dobro – naglasio je Kozlić.

I na okruglom stolu o temu “Džemat, status i izazovi”, danas u banjalučkom muftijstvu, kako je naglasio, prisjećaju se 7. maja 1993. godine kada je porušena banjalučka džamija Ferhadija.

Efendija Kozlić je naglasio da još uvijek, nažalost, nisu obnovljeni svi vjerski objekti, uključujući i banjalučku Arnaudiju, koja bi trebalo da bude ponovo izgrađena u naredne dvije godine.

– Još nekoliko džamija trebamo završiti i svečano otvoriti – dodao je muftija banjalučki ističući da je obnova vjerskih objekata značajna za život vjernika svih konferencija.

Ukazuje i da ništa nije isto nakon 7. maja 2016. i svečanog otvaranja obnovljene Ferhadije u Banjoj Luci.

– Samo otvaranje Ferhadije, koja nas i okuplja svakog 7. maja, bilo je veoma značajno ne samo za BiH, već i cijeli region. Ovi objekti ne samo da okupljaju vjernike, već i sve druge, koji žele da ih obiđu i kao spomenike kulture – ukazao je on.

Istakao je i da je važno da se okrenemo ljudima, koji će posjećivati i boraviti u obnovljenim vjerskim objektima.

– Ako se nakon ovoga ne okrenemo izgradnji društva, pravedne zajednice, bojim se da za našu djecu nema budućnosti – upozorio je muftija Kozlić ukazujući na važnost izgradnje boljih odnosa među narodima, ali religijskim zajednicama, koje treba da nas spajaju.

Ponovio je i da još nije završen povratak, a oni koji su vratili teško žive i treba im pomoći da ostanu.

Direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH Nusret Avdibegović je kazao da danas iz Banje Luke žele da pošalju poruku nade i odgovornosti.

Naveo je da je ‘Dan džamija i džemata“ projekt koji će napraviti iskorak i pokazati brigu prema džematima i ljudima koji se aktivno bave vjerskim životom unutar svog prostora.

– Džamije koje su porušene, obnovili smo, ostala je još banjalučka Arnudija. I današni okrugli sto treba da razumijemo kao pogled u budućnost, a to je osmisliti rad i život vjernika unutar džemata, jer mislimo da on daje jedan novi puls i nadu, a džamije ostaju u svojoj dimenziji – rekao je Avdibegović.

Na “Dan džamija” u Banjoj Luci je planiran mevludski program, u kojem će učestvovati učenici cazinske medrese, a predavač će biti bihaćki muftija Hasan ef. Makić, a sve se organizuje u saradnji s Upravom za vjerske poslove Rijaseta islamske zajednice u BiH.

U Banjoj Luci će 8. maja biti upriličena i promocija čuvenog djela „Mesnevija“, autora Dželaludina Rumija, a među promotorima će biti i akademik Rešid Hafizović. Isto veče bit će održan i predramazanski koncert duhovne muzike, a učestvuju Armin Muzaferija, Latif Močević, Hor “Preporod“, Tasavufski ansambl.

Biometeorološka prognoza za sutra je povoljnija u odnosu na protekli period. Kod većine hroničnih bolesnika i meteoropata neće biti jačih tegoba vezanih uz njihove bolesti. Povremene padavine, u drugom dijelu dana, mjestimično će kvariti ugođaj, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Gala večerom organiziranom u Washingtonu, Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu (ACBH) obilježilo je 75. godišnjicu obnove državnosti BiH, a na ovom skupu okupljenima se obratio bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton.

Predsjednica Savjetodavnog vijeća Ajla Delkić kazala je u uvodnom obraćanju da su građani BiH postali ponosni Amerikanci i Amerikanke jer te dvije države veže tradicija prihvatanja drugog i drugačijeg.

Delkić je naglasila da je danas osnovni cilj svih koji vole BiH da se poraze snage koje traže uvođenje tiranije manjine nad demokratskom većinom.

Predsjednica Delkić je uime Amerikanaca bosanskog porijekla zahvalila i republikancima i demokratama u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država koji podržavaju BiH kao građansku državu jednakih građana.

Predstavnici Vijeća Clintonu su uručili nagradu za životno djelo zbog uloge u zaustavljanju agresije na BiH, a ova nagrada prošle godine pripala je bivšem američkom potpredsjedniku Joe Bidenu i senatoru Bobu Doleu.

Priznanja su uručena i Saneli Diani Jenkins, poslovnoj ženi i filantropu čija fondacija čini mnogo za mlade u BiH, kao i predstavniku Fondacije “Hastor” za pomoć djeci i mladima iz BiH.

Posebno priznanje je dodijeljeno i bivšem članu Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću, te američkim generalima Gordonu Sullivanu i Wesleyu Clarku, bivšem glavnom zapovjedniku NATO za Evropu.

Među dobitnicima priznanja ove godine su i američki režiser dokumentarnih filmova i pisac Bill Carter, koji je i počasni građanin Sarajeva, te kapetan u američkim Oružanim snagama Ermin Mujezinović.

Večeri su prisustvovale brojne visoke zvanice, predstavnici međunarodnih organizacija, kao i mnogih nevladinih organizacija, saopćeno je danas iz Savjetodavnog vijeća za BiH.

Vozači trebaju obratiti pažnju jer se zbog pojave klizišta u rejonu Čelića, saobraća se jednom saobraćajnom trakom, naizmjenično.

Na području općine Doboj Istok rijeka Spreča se izlila i poplavila je oko 100 ha poljoprivrednog zemljišta. Nivo rijeke Spreče na mjernom mjestu Karanovac, u Gračanici, jutros u 7 sati iznosio je 329 cm. Podsjećamo, nivo kad se preduzimaju redovne mjere odbrane od poplava 300 cm. Rijeka Spreča se izlila i poplavila je oko 50 ha poljoprivrednog zemljišta. U Srebreniku, nivo rijeke Tinje na mjernoj letvi ispod Koprića mosta iznosi 129,9 cm.

Prema izvještajima operativnih centara civilne zaštite sa područja Tuzlanskog kantona, u protekla 24 sata vatrogasne jedinice, osim nekoliko tehničkih, nisu i­­­­male intervencija na gašenju požara.

Prema izvještaju Ministarstva za prostorno uređenje i zaštitu okolice TK, kvalitet zraka za nedjelju odgovarao je kvalitetu čistog zraka na lokalitetima Skver, BKC, Bukinje, Lukavac, Živinice i Mobilna: Teočak, javljaju iz Kantonalne uprave Civilne Zaštite.

U centralnim i istočnim područjima jutros je pretežno oblačno vrijeme, a u ostalim dijelovima umjereno oblačno.

Temperature zraka u 08.00 sati: Bjelašnica 5 stepeni, Ivan-sedlo 11, Sokolac 12, Bugojno 13, Banja Luka, Bihać, Doboj, Jajce, Sanski Most, Sarajevo, Tuzla i Zenica 14, Gradačac i Zvornik 15, Bijeljina, Livno i Prijedor 16, Brčko 17, Grude 18, Trebinje 19, Stolac 21, Široki Brijeg 22 i Mostar 23.

Atmosferski pritisak je u Sarajevu iznosio 943 milibara, za 1 milibar je viši od normalnog i sporo opada.

U BiH danas se očekuje umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. Tokom prijepodneva u centralnim, istočnim i sjeverozapadnim područjima Bosne, povremeno je moguća kiša ili kratkotrajni pljusak. Poslijepodne i u večernjim satima pljuskovi se očekuju ponegdje u Hercegovini, centralnim, istočnim i sjeverozapadnim dijelovima.

Vjetar u Bosni bit će slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Najviša dnevna temperatura od 16 do 22, na jugu od 24 do 28 stepeni.

U Sarajevu danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno s lokalnim pljuskovima. Najviša dnevna temperatura oko 18 stepeni, saopćeno je iz Federalog hidrometeorološkog zavoda BiH.