‘Krug 99’ o reformskim procesima i putu ka efikasnijoj državi BiH

Sveprisutna politička fragmentiranost u Bosni i Hercegovini otežava postizanje konsenzusa o bilo kojem pitanju, što za posljedicu ima sporo i neadekvatno kreiranje javnih politika i uopće provođenje neophodnih reformskih procesa koji bi BiH učinili efikasnijom i funkcionalnijom državom, te osigurali njen brži ekomomski rast – istaknuto je na redovnoj sesiji Asocjacije nezavisnih intelektualaca ‘Krug 99’.

Sudionici sesije govorili su o temi “Reformski procesi i put ka efikasnijoj državi Bosni i Hercegovini“, razmatrajući ključne aspekte koji se tiču ekonomskog razvoja, vladavine prava i uopće ustrojstva institucija na državnom nivou.

Polazište za debatu bio je dokument/studija “Reforme u BiH – ka efikasnijoj državi“, koju je sačinio tim Pravnog instituta u BiH u sklopu projekta “Političke reforme u Bosni i Hercegovini – kratki rezovi i reformski prijedlozi – ka efikasnijoj državi“ i uz potporu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

Jedan od autora spomenute studije i uvodničar sesije Muhamed Mujakić istaknuo je da se radi dokumentu koji je kolokvijalno nazvan “Skripta za reforme“, kojim su obuhvaćene različite sektorske teme kao što su reforma javne uprave, pravosuđa, ekonomije, zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede i energetike, a sve radi unapređenja stanja u tim oblastima i državi BiH kao cjelini, polazeći od Reformske agende kao temeljnog reformskog dokumenta u BiH.

Kako je kazao, Studija se oslanja na realne i moguće pomake ‘korak po korak’, a koji bi doveli do odgovarajućih rješenja u svim sektorima, te uspostave funkcionalne i efikasne države.

Nalaze do kojih se došlo ilustrirao je preporukom prema kojoj bi, primjera radi, utvrđivanje poljoprivredne strategije i strategije ruralnog razvoja, trebalo da prati ustanovljenje ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na nivou BiH, kao i uspostava jedne platežne agencije za poljoprivredne poticaje u cijeloj BiH.

Kada se radi o sektoru pravde, jedna od preporuka odnosi se na ustanovljenje apaelacionog, odnosno vrhovnog suda BiH, koji bi kao najviša instanca sudske vlasti ujednačavao sudsku praksu u zemlji i jamčio poštivanje temeljnih ljudskih prava.

Referirajući se na pitanje reforme javne uprave, koautor Studije i uvodničar Miroslav Živanović ocijenio je da iskustvo u provođenju reforme javne uprave nije ohrabrujuće u smislu zaključka da je ova reforma postavljena kao ozbiljan prioritet u sklopu društveno-političkog dnevnog reda BiH.

Naprotiv, smatra on, sporost procesa i dosta otvorenih pitanja ukazuju na to “da ćemo i u narednom periodu imati problema s implementacijom bilo koje reformske agende u BiH zbog toga što nismo odgovorili na jedno temeljno pitanje, a to je – ko će provoditi sve mjere i programe oko kojih se dogovorimo u BiH?“

Ocijenio je, istovremeno, da je reforma javne uprave preduvjet za bilo koje druge reformske korake u BiH.

Koautorica Studije i uvodničarka Dubravka Bošnjak naglasila je kako je intencija autora ovog teksta bila otvaranje novih vidika i novih preporuka, bez prevelikog kritičkog uklona na aktuelna dešavanja, a polazeći od realnog i mogućeg unapređenja stanja u sklopu konkretnih sektora djelovanja.

U fokusu njenog zanimanja bio je energetski sektor u vezi s čime navodi da je taj sektor u Reformskoj agendi pomalo nepravedno zapostavljen, podsjećajući da je BiH potpisnica i članica Energetske zajednice, čime je preuzela i konkretne obaveze na tom planu.

Napominje da je jedan od aspekata koji je posebno elaboriran – fenomen “energetskog siromaštva“ koji se implicira na stanovništvo, a govori o situaciji u kojoj jedna porodica više od deset posto mjesečnih prihoda troši na energente.

Fokusirajući se na oblast ekonomskih politika koje su u središtu dnevnog reda političkih procesa u BiH, jedan od kooautora spomenute studije i uvodničar sesije Nedim Hogić ocijenio je da za snažnije ekonomske reforme nije bilo dovoljno kapaciteta, te da politička fragmentacija u pravilu onemogućava postizanje konsenzusa o velikom broju bitnih pitanja.

Dodao je kako jedino što je u tom smislu uspjelo, jeste činjenica da je ekonomija svima postala bitna i da ljudi žele čuti šta političke stranke, institucije i neovisne organizacije misle o poreziima, investicijama i drugim ključnim segmentima, neophodnim za kreiranje klime privrednog rasta.

Također, podsjeća kako je jedna od konkretnih preporuka u tom pogledu podrazumijeva zalaganje za diferenciranu stopu PDV-a, što podrazumijeva jednu osnovnu i različite niže stope na lijekove, publikacije, knjige…

Ono što je, među ostalim, uočeno jeste nedostatak inovovativnih ideja koje mogu transformirati ekonomiju, a, prema riječima uvodničara, sama fiskalna politika, bolje mjere politike zapošljavanja i poboljšanje konkurentnosti BiH nisu dovoljni, a što implicira dodatne mjere, uključujući industrijski razvoj i mjere na tom planu koje bi dovele do značajnijeg rasta.

Istaknuto je da je razmatrani dokument/studija u formi nacrta te da je dostupan za javne konsultacije na adresi: www.boljadrzava.org, odnosno da je ponuđen svim relevantnim institucijama u BiH, a u funkciji kreiranja cjelishodnijih i djelotvornijih javnih politika i efikasnije provedbe započetih reformi.

Pročitajte...