Mreža „Za dostojanstveno starenje“ organizovala radionice za starije osobe

Mala ili nikakva mjesečna primanja, rast životnih troškova, arhitektonske i druge prepreke, kao i naprimjer odnos društvene zajednice prema starijim osobama u BiH doveli su do njihove socijalne isključenosti. Starije osobe su slabo zastupljene u radu političkih stranaka i važnijim pozicijama, tako da su ostali marginalizovana društvena grupa. Da bi ih animirali na socijalno uključivanje i uputili u procese donošenja odluka,  predstavnici Mreže „Za dostojanstveno starenje“ organizovali su radionice za svoje članice, bh. udruženja koja se bave problemima starijih osoba.  Starije osobe u BiH su diskriminisane u brojnim segmentima života. Preovladava stereotip da su stariji nemoćni i da nisu produktivni članovi društvu. Njihove sposobnosti su potcijenjene, što im otežava participaciju u društvu, a posebno u donošenju važnijih odluka.  „Vidjeli smo da stari ljudi koje aktiviramo i koji su aktivni da ljepše i duže žive. Oni drugačije vide probleme. Čovjek koji je izolovan, na margini koji nema priliku da se uključi u nešto i mali problem smatra nepremostivim dok oni koji su aktivni nisu takvi. Drugačije sve vide. Ljepše,duže,zdravije žive. To je velika stvar“, rekao je  Hamdija Kujundžić, iz Društva „Osmijeh“ Gračanica. Vahida Huzejrović, također aktivistica  Društva „Osmijeh“ Gračanica je dodala:  „Manje od 30 % populacije starih treba kosntantnu pomoč, 70 % može da se uključi u zajednicu da bude aktivno da se bavi nečim, ali okruženje nije za to. I sad se borimo da ne govorimo stari iznemogli, ok, možda 30 % min treba tu pomoć i onih 70 % ne treba i tih 70 % je reklo u istraživanju da bi voljeli da se uključe negdje, ali ne znaju kako i gdje“. Društvo „Osmijeh“ iz Gračanice je prepoznalo ovaj problem i iniciralo osnivanje centara za pomoć starima, u Gračanici, Zavidovićima i drugim mjestima. U Mrežu „Za dostojanstveno starenje“ uključili su i druge organizacije iz BiH koje se bave problemima starih i organizovali radionice  o načinima uključivanja starijih u procese donošenja odluka i izrade strateških dokumenata.  „Starije osobe su isključene su zato što nemaju mogućnost ostvarivanja svojih prava. Izrazit je stepen siromaštva, problemi oko socijalnog zdravstvenog stanja itd, a jedan od načina uključivanja je upravo da se pridruže udruženjima, mrežama i drugim aktivnostima kako bi se pokazali da imaju kapacitet, da iskažu svoje probleme, ponude rješenja i na taj način unaprijede svoj život, položaj u društvu i generalno svoje mentalno i fizičko -stanje“,  rekao je trener Tihomir Knežiček. Iako bi mogli biti korisni i cijenjeni članovi društva stariji su marginalizovani. Malo je onih koji imaju dovoljna primanja, podršku porodice i uslove za dostojanstveno starenje. Osim smanjenja stope siromaštva, te unaprjeđenja pristupa javnim ustanovama i socijalnim uslugama, među ciljevima nedavno donesene Strategije za unaprjeđenje položaja starijih osoba u FBiH od 2018. do 2 027.  je i unaprjeđenje aktivnog učešća starijih osoba u društvenim, kulturnim, obrazovnim i sportskim sadržajima u lokalnim zajednicama. Iz Mreže „Za dostojanstveno starenje poručuju da nije dovoljno samo usvojiti dokument, nego treba osigurati sredstva  i druge uslove za provedbu.

Pročitajte...