Međunarodna konferencija „Zelena energija iz otpada uz smanjenje CO2“ naziv je Međunarodne konferencije koju je danas u Sarajevu organizirala Fabrika cementa Lukavac, obilježavajući na taj način 20. godišnjicu od uspješne privatizacije lukavačke Cementare. Konferencija je okupila predstavnike građevinske i drugih industrija, proizvođače cementa iz regiona, predstavnike vladinog i nevladinog sektora, obrazovne institucije, studente i druge stručne javnosti u BiH i regionu.
novinar Azra Mešić
Bosna i Hercegovina ima više od 1200 deponija otpada koji nije iskorišten, a mogao bi poslužiti za proizvodnju energije u industrijskim postrojenjima. Lukavačka Cementara koja je u proces proizvodnje unazad dvadeset godina uložila više od 260 miliona konvertibilnih maraka jedan je od lidera u ovom dijelu Evrope u korištenju otpada kao alternativnog goriva, a na tematskoj Konferenciji u Sarajevu pozvali su na pokretanje ka realizaciji cirkularne ekonomije ne samo u cementnoj industriji, nego i u drugim industrijama koje mogu koristiti alternativna goriva.
- Bosna je srećna da ima dosta teške industrije koja može koristiti alternativna goriva kako bi se značajno smanjilo korištenje ugljena, a time i značajno smanjila emisija CO2. Termoelektrane, npr. imaju perspektivu da u proizvodnji električne energije koriste alternativna goriva, kazao je u izjavi za RTVTK Stjepan Kumrić, generalni direktor Fabrike cementa Lukavac.
Inovacije koje spajaju ekološke standarde, tehnička rješenja i ekonomsku korist interes su svih zemalja Zapadnog Balkana. Socijalna osjetljivost usmjerava nas ka tome da se moramo pobrinuti za otpad koji proizvodimo i naći mu funkciju, kazano je na Konferenciji.
- Ako odvojimo taj otpad, ako ga stavimo u sustav gospodarenja, onda se uistinu može gospodariti tim otpadom. Može se dobiti vrijedna energija. Vrijedne sirovine. Koje onda koristi industrija reciklaže, ali s druge strane i proizvodna industrija poput cementne industrije. Ako ga bacimo na neki otpad onda je taj otpad izgubio svoju vrijednost i više se neće vratiti već će nam narednih 100 godina proizvoditi probleme u praksi, naglasio je dr.sci. Renato Sarc, stručnjak za upravljanje otpadom, šef Katedre za ovu oblast na Montan univerzitetu Leoben u Austriji.
Upravljanje otpadom dio je energetske tranzicije kojoj teži Evropa, ali i Bosna i Hercegovina koja je potpisnica Agende 2030 i Zelene agende kojom se obavezala da će do 2050. godine za proizvodnju energije prestati koristiti ugalj, naftu i plin za šta kažu stručnjaci domaći elektro-energetski sektor još nije spreman.
- Ove godine 14. jula EU je usvojila prijedlog nove regulative koja ukoliko mi ne krenemo u energetsku tranziciju i ne nadoknadimo šta nismo stigli, ne napravimo zakonsku regulativu, bit ćemo izolovani sa aspekta energetskog sistema. Prvo što će se osjetiti bit će otežan izvoz električne energije. Nije 5 do 12, nego je 12 i 5 da se o ovome tamo gdje treba u parlamentima i vladama ozbiljno počne razgovarati, upozorio je prof.dr. Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju RESET.
Otpad nije jedina alternativa fosilnim gorivima u cilju dekarbonizacije. Potencijali su u hidro i vjetroenergiji, te da institucije država poput Bosne i Hercegovine u procesu energetske tranzicije povjerenje daju privatnom sektoru, naglasili su učesnici Konferencije, panelisti.
