ZAGREB (AA) – Ove godine, u subotu 18. studenog, u Vukovaru se obilježava 26. obljetnica pada tog grada pod okupacijske snage paravojnih srpskih formacija i ostataka tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA). Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine održava se od 13. do 20. studenoga, a središnji događaj je Kolona sjećanja 18. studenoga, javlja Anadolu Agency (AA).
Kao i svake godine, od mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, u tom gradu koji nosi i naziv Grad Heroj, u Koloni sjećanja, pod sloganom „Vukovar-mjesto posebnog pijeteta“, desecima tisuća ljudi pridružit će se državni vrh predvođen predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i premijerom Andrejom Plenkovićem.
Kolona sačinjena od hrvatskih branitelja i gostiju iz svih dijelova zemlje i iz inozemstva koja kreće iz Vukovarske bolnice, prolazi kroz grad i pristiže na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata gdje državna izaslanstva polažu vijence i pale svijeće u znak zahvalnosti žrtvama Vukovara.
Prošle, 2016. godine, na 25. godišnjicu, u Koloni sjećanja bilo je gotovo 100.000 ljudi.
– Vodotoranj kao simbol otpora –
Vukovar je pao pod okupaciju 18. studenog 1991. nakon tromjesečne otpora hrvatskih branitelja, većinom Vukovaraca i stanovnika okolnih mjesta, ali i branitelja iz svih dijelova zemlje, nakon dugotrajnog granatiranja, raketiranja i bombardiranja iz zraka, koja su Vukovar sravnila sa zemljom. Upravo je zato Vukovar postao simbol otporau Domovinskom ratu u Hrvatskoj, a u bici za grad poginulo je između 2.900 i 3.600 ljudi.
Najvažniji simbol Vukovara je Vodotoranj, koji je opstao unatoč brojnim granatama i mecima čiji su tragovi vidljivi i danas. Kako bi se taj objekt sačuvao i kako bi postao jedan od ključnih simbola Domovinskog rata, pokrenuta je akcija uređivanja Vodotornja i njegovo pretvaranje u muzejski prostor.
Vukovarski Savjet za branitelje najavio je ove godine kako će tražiti da se Dan sjećanja, 18. studenog, proglasi državnim blagdanom.
– Ovčara, stratište 255 osoba –
Nakon pada grada pod okupaciju, počinjen je zločin na farmi Ovčara u blizini Vukovara, gdje je kasnije podignut muzej, a o događaju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrdio sljedeće:
“Otprilike 21. studenoga 1991, srpske vojne snage odstranile su otprilike 255 Hrvata i ostalih nesrba iz vukovarske bolnice nakon srpskog zauzimanja grada. Žrtve su deportirane u farmu Ovčara, otprilike 5 kilometara južno od Vukovara. Tamo su članovi srpske vojske tukli i mučili žrtve satima. Navečer 21. studenoga 1991, vojnici su deportirali žrtve u skupinama po 10-20 do udaljene lokacije za smaknuća, između Ovčare i Grabova, gdje su ih strijeljali i ubili. Njihova tijela su zakopana u masovnoj grobnici.“
Nakon oslobodilačkih akcija „Bljesak“ i „Oluja“, kojima je oslobođena većina hrvatskog teritorija, u Vukovar je 8. lipnja 1997. godine stigao Vlak mira sa 21 vagonom. Vlakom mira u grad je stigao tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman sa državnim vrhom i brojnom pratnjom iz svih dijelova zemlje. Vukovar je mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. ponovno postao integralni dio Republike Hrvatske.
Prema popisu stanovništva 1991. godine, u gradu je živjelo 43,8 posto Hrvata i 32,3 posto Srba, a prema popisu iz 2011. godine, Vukovar je imao 27.683 stanovnika, od čega je 57,4 posto Hrvata i 34,9 posto Srba.
U Vukovaru je službeno na snazi Ustavom garantirana dvojezičnost, s obzirom da udio srpske manjine prelazi 33 posto.
Prilikom postavljanja dvojezičnih natpisa na ćirilici i latinici na državnim ustanovama u Vukovaru, od 2013. godine dolazilo je do brojnih prosvjeda, većinom braniteljskih. Prosvjedi su održavani u samom Vukovaru, ali i u drugim dijelovima Hrvatske, kao i razbijanja ploča sa dvojezičnim natpisima koje je hrvatsko pravosuđe u većini slučajeva procesuiralo.
– Podijeljeni grad –
U vrijeme Vlade Zorana Milanovića i predsjednika Ive Josipovića, u Vukovaru su na Dan sjećanja formirane dvije kolone: jedna u kojoj je bio državni vrh i druga sačinjena od braniteljske populacije koja je bojkotirala tadašnju službenu politiku.
Prosvjedne skupine zahtijevale su da se Vukovar proglasi mjestom posebnog pijeteta i da se, zbog žrtve koju je grad podnio u ratu, Vukovar izuzme od primjene ustavnog prava na dvojezičnost srpskoj manjini u tom gradu.
Unatoč formalnim nastojanjima hrvatskih vlasti da u Vukovaru uspostave miran suživot između Hrvata i Srba, Vukovar je još uvijek podijeljen grad u kojem su odvojeni vrtići i škole za srpsku i hrvatsku djecu, a slično je stanje prisutno i u društvenom životu grada.
Brojne su pritužbe od strane Vukovaraca kako gradom slobodno šeću osobe koje su počinile zločine u vrijeme rata, a koje hrvatsko pravosuđe nije procesuiralo nakon općeg oprosta kojega je potpisao bivši predsjednik Tuđman kako bi se provela mirna reintegracija.
