Osman Sinanović: Corona virus (covid-19) i neurološke bolesti

Infekcija sa corona virusom (COVID-19) po prvi put je registrovana u decembru 2019. u Kini i onda se kasnije brzo proširilia u ostaku svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija je nedavno proglasila pandemiju sa ovim virusom. COVID-19 je novi corona virus koji je po svemu sudeći (prema dosadašnjim saznanjima) životinjskog porijekla (prešao sa životinje na čovjeka), a onda se počeo vrlo brzo širiti sa čovjeka na čovjeka. Tipični simptomi COVID-19 infekcije mogu biit vrlo umjereni (inficirani može biti čak i bez simptoma) do vrlo teški, sa teškim respiratornim simptomima (obostrana teška upala pluća), septičkim šokom i smrtnim ishodom.

Dosadašnja iskustva i naučna/znanstvena saopštenja prije svega kolega iz Kine navode kao tipične simptome: povišena temperature, kašalj (uglavnom suhi) i poteškoće pri disanju (kratak dah, nedostatak zraka), opšta slabost/umor i bolovi u mišićima. Starija populacija, posebno oni sa postojećim medicinskim problemima kao što su hronični bronhitis, emfizem pluća, kardiovaskularna bolest, šećerna bolest, malignitet, su u većem riziku da razviju tešku formu bolesti.

Prema studiji kolega iz Kine objavljenoj 25.2.2020., a na osnovu analize 214 hospitaliziranih bolesnika u tri bolnice u Wuhanu, sa potvrđenom COVID-19 infekcijom, a koji su sakupljeni za analizu od 16.1. do 19.2.2020., njih 88 (41.1%) su bili teško oboljeli, a 126 (58.9%) su bili sa umjerenim simptomima. Teški bolesnici su bili stariji (58+/-15.0 godina), nego oni sa umjerenom kliničkom slikom (48.9+/-14.7 godina). Imali su i više propratnih oboljenja (42 ili 47.7%) u odnosu na one sa umjerenim simptomima (41 ili 32.5%). Na prvom mjestu je bio povišen krvni pritsak (32 ili 36.4%). Pokazivali su manje tipične simptome kao što je povišena temperatura (40 ili 45.4%) za razliku od onih sa umjerenom kliničkom slikom (92 ili 73%) i kašalj (30 ili 42%), oni sa umjerenom kliničkom slikom su kašljali u 77 slučajeva (61.1%).

Od ukupnog broja analiziranih (2014) 78 (36.4%) su imali neurološke manifestacije. Neurološke manifestacuje su bile češće u onih sa težom kliničkom slikom (40 ili 45.5%) u odnosu na one sa umjerenom (38 ili 30.2%). Od neuoloških oboljenja dominirali su: akutna cerebrovaskularna bolest – 5 (5.7%), poremećaj svijesti (13 ili 14.8%), oštećenje skeletnih mišića (6 ili 4.8%). Oni sa umjerenom kliničkom slikom su također imali neurološke manifestacije, ali manje učestalosti.

Očekivati je da će ovakvih saopštenja uskoro biti i iz drugih sredina obzirom na pandemijske razmjere COVID-19 infekcije.

Kao neuropsihijatra/neurolog sa dugodišnjim iskustvom u toku rada na Psihijatrijskoj i Neurološkoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla (do maja 2017)  i kasnijim radom u privatnoj praksi (do unazad nekoliko dana) imam potrebu da se obratim javnosti i „mojim“, prije svega neurološkim bolesnicima, kojima ne mogu pružiti svoju neposrednu „uslugu“ do daljnjeg.

Naime, obzirom na neophodne mjere koje se preduzimaju, ne samo u našoj zemlji, u  cilju usporavanja širenja infekcije sa COVID-19, zdravstveni sistem se nužno morao drugačije organizirati. Za nadati je se, da će strogo poštivanje mjera restrikcije kretanja, izolacije, zaštite, rezultirati dobrim rezultatom i da nećemo imati „italijanski ili španski scenario“. No, da će biti gore nego sada, to je apsolutno izvjestno. To znači više inficiranih (nužno više testranih), više teže bolesnih, više smrtnih ishoda.

Panici naravno nema mjesta i protiv nje se moramo boriti, prije svega pravovremenim i tačnim informacijama, ali i strogim poštivanjem mjera restrikcije kretanja, izolacijom potencijalnih nosilaca virusa, adekvatnim prakticiranjem mjera zaštite (socijalna distanca, maske, rukavice, pranje ruku itd), ali i mogućnostima da se hronični bolesnci imaju kome „obratiti“, da se mogu, bar na neki način obratiti za savjet, porazgovarati o svojim strahovima.

Ja sa svoje strane, evo nudim informaciju i mogućnost kontakta putem maila.  Dakle o ovom virus ne znamo dovoljno, ali znamo da je zarazan, da se lako prenosi i da se od njega mogu zaraziti ne samo stariji. Mlađi, su u manjem riziku za tešku formu bolesti, ali to nikako ne znači da mlađi nisu u riziku, jer postoje i individualne (genetske) predispozicije o kojima kao pojedinci ne znamo ništa.

Za gore navedene neurološke komplikacije ne znamo da li su direktna posljedica virusa ili sistemska reakcija na infekciju.

Većina neuroloških bolesnika su u starijoj životnoj dobi (60 i više) i spadaju u one sa višim rizikom jer uz neurološku bolest imaju i druge kao što su oboljenja srca, pluća, šećerna bolest. Dakle, dragi moji ako ste u ovoj dobi – 60 i više godina, stroga izolacija i/ili stroga restrikcija kontakata, distanca, nošenje maski, rukavica, pranje ruku….ne zbog same neurološke bolesti.

Bolesnici sa oboljenjima kao što su multipla skleroza, Parkinsonova bolest, Alzhemireova bolest, amiotrofička lateralna skleroza/bolest motornog neurona, mijastenija gravis, neuromišićne bolesti, epilepsije, cerebralne paralize, bez obzira na dob, su u većem riziku nego zdravi i zbog toga trebaju strogo poštivati mjere restrikcije.

Lijekove koje uzimaju trebaju nastaviti da uzimaju jer će, sebi, prekidanjem terapije više naštetiti (npr. uzimanje korikosteroida u slučaju mijastenije gravis i drugih imunološki posredovanih bolesti, antiparkinsonika, specifičnih lijekova za multiplu skelrozu itd).

Ne posežite za anksioliticima i sredstvima za smirenje. Osmislite svoje vrijeme u izolaciji. Ne provodite uz vijesti više od pola sata. Ne morate sve baš slušati. Pogledajte kakav dobar film. Ima ih na TV, ili seriju. Ovo je vrijeme i za neku dobru knjigu. Vi koji imaju talenta za pisanje, bacite se na pisanje. Oni koji nemaju – vodite dnevnik ili zapisujte neka svoja sjećanja. Naravno ne zaboravite svoje prijatelje, nazovite ih, ali ne da kukakte kako Vam je dosadno, nego da im kažete kako ste jučer lako proveli dan. Slušajte muziku koju volite, pravite planove za vrijeme kada sve ovo prođe. A proći će.

Prof.dr. med.sc. Osman Sinanović, specijalista neuropsihijatar

Profesor emeritus Univerzitet u Tuzli

Univerzitet Sarajevo School of Science and Technology

[email protected]

 

Pročitajte...