Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine većinom glasova je po hitnom postupku prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine čiji je predlagač grupa zastupnika Stranke demokratske akcije.

Za Prijedlog zakona je od 35 prisutnih zastupnika glasalo njih 26, devet je bio protiv i nitko nije bio suzdržan. Mada nije moguće tvrditi tko je glasao za a tko protiv jer je izjašnjavanje tajno, iz diskusije tijekom rasprave moguće je pretpostaviti da su pritivnici bili iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice. iZ SNSD-a su se deklarativno protivili i predloženom hitnom postupku navodeći da izmjene zakona kao što je izborni, u svakoj državi pa i Bosni i Hercegovini zahtijevaju ozbiljnu i temeljitu raspravu zbog čega izmjene ne treba ‘prelamati preko koljena’. Predlagačima su spominjali i što su u izradu zakona uključeni strani eksperti i navodili da strah od visokih predstavnika u BiH ne bi trebao biti razlog za hitnu intervenciju, protiv.  

Predlagači su deklarativno odbacili primjedbe iz SNSD-a.

Da bi zakon stupio na snagu, neophodno je da Prijedlog odobri i Dom naroda.

Predložili su ga: Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević.

Kao razloge su naveli potrebu za unapređenjem integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, osiguranje uvjeta za fer i korektne izbore i vraćanje povjerenstva građana u izborni proces.

Između ostalog, ovaj zakon najavljuje primjenu novih tehnologija u izbornom procesu, elektronsku registraciju birača i brojanje glasova radi sprječavanja nepravilnosti primijenjenih u prethodnim izbornim ciklusima, kako su naveli predlagači.

Predloženi zakon predviđa i druge izmjene poput davanja vlasti Centralnoj izbornoj komisiji BiH da odlučuje o imenovanju predsjednika i zamjenika biračkih odbora a ne političke stranke kao dosad.

Također se najavljuje prekid prakse ‘dvojnog mandata’ u smislu da novoizabrani član zakonodavnog tijela ne može istovremeno biti i na zatečenoj funkciji u nekom od tijela izvršne vlasti.

– Predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu, a odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i dalje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprječavanja zloupotrebe izbora članova. tih odbora, sprječavanje zlouporabe javnih resursa u svrhu kampanja, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje instituta ‘mirovanja mandata’, bolje kontrole vođenja kampanja, poboljšanje kontrole financiranja kampanja i političkih sranaka, osiguranje jadnosti glasova revizijom granica izbornih jedinica te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg učinka odvraćanja od kršenja zakonskih odredbi – naveli su predlagač, dodajući da su osnovna načela na kojima su temelji predloženi zakon jačanje integriteta izbornog procesa, veća transparentnost i fer, pošteni izbori.

Nakon izjašnjavanja zastupnika, predsjedavajući Predstavničkog doma Marinko Čavara najavio je i mogućnost skorog održavanja još jedne sjednice hitnog karaktera, ali nije precizirao tačan datum.