Proslava Uskrsa u BiH, regiji i ostatku svijeta

Širom svijeta najveći kršćanski praznik Uskrs slavi se uz različite tradicije i običaje. U Hrvatskoj se farbaju jaja, pale  krijestovi dok u skandinavskim zemljama na ovaj dan rješavaju se ubistva. Nešto rigorozniji način proslave je na Filipinima gdje se stanovnici bičevima udaraju po leđima dok ne puste krv.  Dok Australci i Holanđani tijekom uskršnjih praznika uživaju u sportovima na otvorenom, u Bugarskoj nakon nedjeljne crkvene službe, Bugari bacaju jaja prema zidu crkve. Za Bosnu i Hercegovinu karakteristično je farbanje jaja koja vjernici dijele između sebe, porodica, ali i svojih prijatelja.

Autor: Dino Dropić

Uskrs je najveći kršćanski praznik, gdje katolici širom svijeta slave dan Uskrsnuća Isusa Krista. Računa se 40 dana od Pepelnice, vrijeme koje se naziva Korizmom.  Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje.  U Hrvatskoj uskrsnoj tradiciji je farbanje jaja,  a često se pale i uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru pripremaju vjernici ispred crkve, kresanjem dva kamena. U nekim hrvatskim krajevima postoji običaj umivanja na Veliku subotu, a za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano bdjenje. U Sjevernoj Americi najpoznatiji  običaj je lov na pisanice. Roditelji ili rodbina ih  sakriju u kući ili dvorištu, a potom ih djeca traže. Naime, djeca vjeruju da ih je preko noći sakrio uskrsni zec zajedno s drugim slasticama ili darovima u uskrsnoj košari. Brojne porodice odlaze na nedjeljnu uskrsnu misu ujutro, a održavaju se i uskrsne parade. U skandinavskim zemljama na ovaj praznik karakteristično  je farbanje jaja. Zanimljiva tradicija na ovom području je i da se na Uskrs rješavaju ubistva. Na televizijskim su programima detektivski filmovi. Časopisi objavljuju kriminalističke priče, a čak i kartoni mlijeka imaju priče o neriješenim ubojstvima. Na Veliku subotu stanovnici u džepovima nose komadiće beskvasnog hljeba  umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć.  U Španiji stanovnci bosi hodočaste ulicama tijekom Velikog tjedna, a najpoznatija je povorka u Sevilji. Uskrs u povorci slave i Kolumbijci koji su posebno poznati po ogromnom križu koji počašćeni građani nose ulicama. Dok su povorke prilično miroljubive, u mnogim se dijelovima svijeta otišlo puno dalje. Mladi se Filipinci bičevima udaraju po leđima dok ne puste krv. Australci i Holanđani tijekom uskršnjih praznika uživaju u sportovima na otvorenom. U Bugarskoj najstarija žena u porodici prvim obojenim crvenim jajetom pomiluje po licu svako dijete u obitelji kao ritual prizivanja zdravlja i sreće. Kao i u ostatku svijeta i u Bosni i Hercegovini katolici obilježavaju Uskrs raznim običajima i tradicijama. Ovaj praznik je najpoznatiji  po obojenim jajima koja vjernici dijele između sebe, ali i prijateljima. Najčešće se farbaju u crvenu boju koja simbolizira Spasiteljevu smrt. Prije je na određenom području Bosne i Hercegovine bio tačno određen dan kada su se morala farbati jaja, ali nikada prije Velikog četvrtka. Pred Uskrs u Velikom tjednu u nekim krajevima u Bosni i Hercegovini sije se sjeme za kupus, a na Veliki petak pije se crno vino.  Za neka mjesta naše zemlje karakterističan je i uskrsni običaj ljuljanja na ljuljama. Nažalost, ove godine, zbog pandemije koronavirusa Uskrs će biti nešto drugačiji, u odnosu na tradiciju kod nas i u svijetu.