Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) potvrdila je u utorak rezultate Općih izbora održanih 4. oktobra 2026. godine, čime su zvanično počeli teći zakonski rokovi za konstituisanje zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini.
Prema potvrđenim rezultatima, u Predsjedništvo BiH izabrani su Denis Bećirović (SDP), Darijana Filipović (HDZ BiH) i Željka Cvijanović (SNSD).
Za predsjednika entiteta Republika Srpska izabran je Savo Minić (SNSD), dok su za potpredsjednike izabrani Ramiz Salkić (SDA) i Igor Balukčić (HDZ 1990).
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji broji 42 zastupnika, SDA je osvojila devet mandata, SNSD šest, SDP pet, koalicija okupljena oko HDZ-a BiH četiri, a Stranka za BiH tri mandata. Po dva mandata osvojili su Narod i pravda, Demokratska fronta, Pokret Sigurna Srpska Draška Stanivukovića i SDS. Po jedan mandat pripao je Hrvatskoj petorci (HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS), Našoj stranci, koaliciji NES-PDA-Naprijed, koaliciji DNS-NPS, listi Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, Socijalističkoj partiji – Demos i Ujedinjenoj Srpskoj.
U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koji ima 98 zastupničkih mjesta, SDA je osvojila 31 mandat, SDP 16, koalicija oko HDZ-a BiH 15, Stranka za BiH devet, Narod i pravda sedam, a Demokratska fronta šest mandata. Naša stranka i koalicija NES-PDA-Naprijed imaju po četiri mandata, dok su koalicija HDZ 1990, HRS, HDS i HSS osvojili tri mandata. Po jedan mandat pripao je Bosanskohercegovačkoj inicijativi – Kasumović Fuad, Hrvatskom nacionalnom pomaku i Pokretu za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK).
Kada je riječ o Narodnoj skupštini Republike Srpske, od ukupno 83 mandata, SNSD je osvojio 34, Pokret Sigurna Srpska 12, a SDS deset mandata. DNS-NPS, Socijalistička partija – Demos – NDP i Ujedinjena Srpska imaju po pet mandata. Po četiri mandata osvojili su lista Za pravdu i red – PDP RS i SPS – Pokret Jedinstvena Srpska, dok Koalicija za državu ima tri, a Republička stranka Srpske jedan mandat.
Ovogodišnje opće izbore održane 4. oktobra 2026. obilježila je i prva primjena novih izbornih tehnologija, među kojima su biometrijska identifikacija birača, skeneri glasačkih listića i sistem brze transmisije izbornih rezultata.
Novinar:Kemal Zorlak
Objavio:Senita Sehercehajic
Detalji
03.11.2026 12:17Bosna i Hercegovina – Federacija Bosne i Hercegovine – Sarajevo
4Bilten: Generalni servisKategorija:Generalni Etikete :bih, CIK, potvđeni rezultati
Y-42950972
CIK BiH potvrdio rezultate izbora: Počinju rokovi za formiranje vlasti, uspješno testirane nove tehnologije
– CIK nakon utvrđivanja rezultata zaprimio svega 25 zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića, dok je na Općim izborima 2022. godine taj broj iznosio čak 125
SARAJEVO (AA) – Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) potvrdila je u utorak rezultate Općih izbora, čime zvanično počinju teći zakonski rokovi za konstituisanje organa vlasti na svim nivoima, saopćeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu.
Odluka o potvrđivanju rezultata objavljena je na zvaničnoj web-stranici CIK-a i u Službenom glasniku BiH.
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba ocijenio je da je institucija uspješno odgovorila zadatku u jednoj od organizaciono najizazovnijih izbornih godina, naglasivši da preliminarne ocjene potvrđuju da su izbori protekli fer i u demokratskoj atmosferi.
„Pravovremene reakcije na tehničke poteškoće i uspješna primjena novih tehnologija pokazale su da smo spremni za modernizaciju i zaštitu integriteta izbornog procesa. Koordinirali smo aktivnosti potrebne za pripremu i primjenu novih tehnologija, uključujući instalaciju i konfiguraciju opreme, testiranje sistema, edukaciju izbornog i tehničkog osoblja, organizaciju transporta i skladištenja, distribuciju opreme izbornim komisijama, te osiguravanje tehničke podrške. Gradili smo sistem i za buduće izbore u Bosni i Hercegovini“, poručio je Kalaba.
Kao ključni pokazatelj visokog stepena izbornog integriteta i znatno manjeg broja neregularnosti, istaknut je podatak da je CIK nakon utvrđivanja rezultata zaprimio svega 25 zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića, dok je na Općim izborima 2022. godine taj broj iznosio čak 125.
Pored toga, Sud Bosne i Hercegovine odbio je sve podnesene žalbe i u cjelosti potvrdio zakonitost odluka Izborne komisije.
– Prva primjena instituta mirovanja mandata
Na ovim izborima prvi put se u praksi primjenjuju izmjene Izbornog zakona BiH iz marta 2024. godine koje regulišu institut mirovanja mandata. Izabrani zvaničnici u zakonodavnim tijelima koji istovremeno obavljaju nespojive izvršne dužnosti (članovi Predsjedništva BiH, Vijeća ministara, entitetskih vlada, premijeri, kantonalni ministri i načelnici/gradonačelnici) imaju rok od sedam dana da zatraže mirovanje mandata.
Zamjenski mandat dodjeljuje se narednom kandidatu s kandidatske liste, a mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci, osim u slučajevima imenovanja drugog lica na tu izvršnu funkciju ili podnošenja ostavke. Novoizabrani zvaničnici koji ne žele preuzeti funkciju mogu odmah dostaviti pismene izjave o odbijanju mandata kako bi se bez odlaganja pristupilo dodjeli zamjenskih mjesta.
U narednoj fazi slijedi provedba posrednih izbora za delegate u gornjim domovima: izbor 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 80 delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH te 28 delegata u Vijeće naroda Republike Srpske.
Kalaba je uputio zahvalnost institucijama na državnom i entitetskom nivou, bezbjednosnim agencijama, pravosuđu, nevladinom sektoru te cjelokupnoj izbornoj administraciji i članovima biračkih odbora na terenu.
Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su 4. oktobra 2026.
