Skijališta iz regije udružuju turističku ponudu, razmatra se i aviolinija Sarajevo-Podgorica

Regionalno povezivanje zimskih turističkih centara, zajednička promocija na međunarodnom tržištu i unapređenje saobraćajne infrastrukture mogli bi otvoriti nove mogućnosti za razvoj zimskog turizma u Bosni i Hercegovini i zemljama regije. Iako planinske destinacije raspolažu značajnim prirodnim potencijalima i sve razvijenijom turističkom ponudom, njihov dugoročni uspjeh zavisit će od zajedničkog doprinosa, privlačenja stranih turista i prilagođavanja izazovima koje donose klimatske promjene.

Sagovornici Fene iz turističkog i sektora avioprijevoza smatraju da regija ima potencijal da se snažnije pozicionira na evropskom tržištu zimskog turizma, dok stručnjaci upozoravaju da ulaganja u nove sadržaje moraju pratiti kvalitetnije prostorno planiranje, očuvanje prirodnih resursa i razvoj cjelogodišnje turističke ponude.

Povod za otvaranje pitanja o mogućnostima regionalnog povezivanja predstavlja inicijativa SKI REGION, predstavljena 19. novembra na Jahorini, kojom su skijališta iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Slovenije uspostavila novi model saradnje.

Sporazum predviđa međusobno priznavanje sezonskih ski-karata, ali njegovi inicijatori u tome vide tek početak šireg povezivanja turističkih destinacija, zajedničkog marketinga i stvaranja konkurentnijeg regionalnog turističkog proizvoda.

Direktor Kantonalnog javnog preduzeća ZOI'84 Admir Bukva izjavio je Feni da je ideja o povezivanju skijališta nastala prije približno godinu dana, prvobitno kao inicijativa za saradnju Bjelašnice i Jahorine.

– U svakodnevnim kontaktima koje imamo s rukovodstvom Jahorine ova ideja je krenula kao saradnja između Bjelašnice i Jahorine. Međutim, vremenom se proširila na region i to će, siguran sam, donijeti dobrobit svim skijaškim centrima – kazao je Bukva.

Prema njegovim riječima, cilj saradnje nije samo omogućiti skijašima korištenje različitih skijališta nego stvoriti prepoznatljiviju turističku ponudu koja bi mogla konkurisati etabliranim evropskim zimskim destinacijama.

– Naš cilj nije da budemo konkurenti, nego partneri, i ovim sporazumom smo to pokazali – poručio je Bukva.

Istaknuo je da regionalni skijaški centri obuhvaćeni inicijativom raspolažu s približno 400 kilometara skijaških staza, što, prema njegovoj ocjeni, predstavlja značajan potencijal za zajednički nastup na evropskom i svjetskom tržištu.

– Moramo imati zajednički marketing i raditi zajedno. Naš cilj jeste da pojačamo turističku ponudu i imamo što više posjetilaca, kako u Bosni i Hercegovini tako i u regionu – naglasio je.

Bukva smatra da bi saradnju u narednim godinama trebalo dodatno proširivati, uz uključivanje drugih privrednih subjekata koji mogu doprinijeti kvalitetnijoj i sadržajnijoj turističkoj ponudi.

Sporazum SKI REGION omogućit će vlasnicima sezonskih karata partnerskih skijališta tri dana skijanja na drugim skijaškim centrima uključenim u saradnju. Njegova primjena počet će s otvaranjem predstojeće zimske sezone.

Saobraćajna povezanost kao preduvjet razvoja regionalnog turizma

Jedan od ključnih faktora za snažnije pozicioniranje regionalnih zimskih destinacija na međunarodnom tržištu jeste njihova dostupnost turistima, posebno onima koji dolaze iz udaljenijih evropskih i svjetskih destinacija.

Vršilac dužnosti direktora Međunarodnog aerodroma Sarajevo Dino Selimović izjavio je da Sarajevo i olimpijske planine imaju značajan potencijal za privlačenje stranih turista, ali da je za njegovo bolje iskorištavanje neophodno razvijati nove aviolinije i turističke sadržaje.

– Trebamo iskoristiti potencijal olimpijskih ljepotica Jahorine, Bjelašnice, Igmana i Trebevića. Posebno kada govorimo o zimskom redu letenja, trebamo uspostavljati nove linije, nove destinacije i prilagoditi se potencijalu skijaša koji bi iz regiona, Evrope i cijelog svijeta birali Sarajevo i ove planine za svoj zimski odmor – kazao je Selimović Feni.

Podsjetio je da je Međunarodni aerodrom Sarajevo bio službeni aerodrom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, što predstavlja dodatnu prednost u promociji zimskog turizma.

Istaknuo je da sarajevski aerodrom ima važnu ulogu u turističkoj industriji Bosne i Hercegovine jer povećanje broja međunarodnih letova može donijeti koristi hotelijerima, ugostiteljima i lokalnim zajednicama.

– Naš zadatak je da se otvorimo prema što većem broju destinacija, da dovedemo što veći broj turista u Sarajevo, a koristi od toga osjećaju različite lokalne zajednice – kazao je Selimović.

Prema njegovim riječima, Sarajevo i šira sarajevska regija posljednjih godina bilježe značajan razvoj turizma, ali je potrebno nastaviti ulaganja u smještajne kapacitete, dodatne turističke sadržaje i komunalnu infrastrukturu.

Posebno je naglasio značaj saradnje aerodroma i skijaških centara, koja bi mogla otvoriti prostor za nove sezonske aviolinije i organizovane turističke aranžmane.

Kao jedan od konkretnih primjera naveo je razgovore o mogućnosti uspostavljanja sezonske avionske veze između Sarajeva i Crne Gore.

– Ono na čemu radimo u posljednje vrijeme, zajedno s Olimpijskim centrom Jahorina i ZOI'84, jeste da pokušamo s aerodromima Crne Gore i eventualno nekom aviokompanijom poput Air Montenegra uspostaviti čarter ili zimsku sezonsku liniju – rekao je Selimović.

Pojasnio je da su razgovori još u toku, ali da postoji interes različitih aviokompanija za povećanje broja letova tokom zimskih mjeseci.

Dodao je da su planovi za predstojeću sezonu uglavnom završeni, dok se za narednu godinu očekuju mogućnosti saradnje s dodatnim avioprevoznicima i velikim turoperatorima.

Mogućnost uspostavljanja sezonske linije između Sarajeva i Podgorice podržavaju i predstavnici Aerodroma Crne Gore, koji smatraju da je regionalna saobraćajna povezanost važan preduvjet razvoja turizma.

Komercijalni direktor Aerodroma Crne Gore Predrag Hajduković izjavio kazao je da su nekada brojni gradovi regije bili direktno povezani avionskim linijama te da bi obnavljanje takvih veza moglo doprinijeti intenzivnijoj turističkoj razmjeni.

– Iz Podgorice do Jahorine sam putovao četiri sata. Snažno podržavam ideju o toj povezanosti, kako ljudi ne bi gubili toliko vremena na putovanja – kazao je Hajduković.

Potvrdio je da su već obavljeni razgovori s rukovodstvom Međunarodnog aerodroma Sarajevo o mogućnostima saradnje.

– Već smo razgovarali s direktorom Aerodroma Sarajevo, koji također podržava regionalno povezivanje. Smatram da bi prvi sljedeći korak bio da se uspostavi, makar za početak, neka čarter linija između Podgorice i Sarajeva – naglasio je.

Hajduković smatra da bi ovakva linija mogla doprinijeti povećanju turističkog prometa između dvije države, posebno imajući u vidu da građani Crne Gore tradicionalno posjećuju skijališta u Bosni i Hercegovini.

Ipak, upozorio je da realizacija takvih projekata zavisi od ekonomskog interesa avioprevoznika.

Kao jednu od najvećih prepreka snažnijem povezivanju regionalnih turističkih destinacija izdvojio je nedovoljno razvijenu saobraćajnu infrastrukturu.

Prema njegovim riječima, bolja povezanost omogućila bi jednostavnije putovanje između turističkih centara, čime bi se mogla povećati atraktivnost regionalne ponude.

Govoreći o zimskom turizmu u Crnoj Gori, posebno je izdvojio Žabljak i Kolašin, ističući da je posljednjih godina značajno unaprijeđena turistička ponuda, naročito hotelski kapaciteti i sadržaji u Kolašinu.

Regionalno povezivanje ne garantira automatski rast broja turista

Iako predstavnici turističke privrede u regionalnoj saradnji vide mogućnost razvoja novih turističkih proizvoda, stručnjaci naglašavaju da uspjeh ovakvih inicijativa zavisi od mnogo šireg skupa faktora.

Profesorica na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amra Banda, čiji je naučnoistraživački rad usmjeren na turizam, geoekologiju, održivi razvoj turističkih destinacija i potencijale planinskog prostora Bosne i Hercegovine, nagladila je  da BiH raspolaže značajnim prirodnim i turističkim resursima za razvoj zimskog turizma.

Prema njenim riječima, olimpijske planine Bjelašnica, Igman i Jahorina imaju posebnu vrijednost zahvaljujući prirodnogeografskim odlikama, postojećoj infrastrukturi i naslijeđu Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.

Ulaganja u modernizaciju skijaške infrastrukture i proširenje turističke ponude doprinijela su konkurentnosti tih destinacija, ali Banda upozorava da se razvoj planinskog turizma ne može posmatrati isključivo kroz povećanje smještajnih kapaciteta i izgradnju novih objekata.

– Jedan od značajnijih izazova predstavlja intenzivna urbanizacija pojedinih planinskih područja, koja dovodi do povećanog pritiska na prirodnu sredinu. Daljnji razvoj olimpijskih planina mora biti zasnovan prvenstveno na očuvanju prirodnih vrijednosti koje predstavljaju osnovu njihove turističke privlačnosti, kvalitetnijem prostornom planiranju i unapređenju postojećih sadržaja – kazala je Banda za Fenu.

Regionalno povezivanje skijališta ocjenjuje pozitivnim iskorakom jer otvara mogućnost da turističke destinacije, koje se često posmatraju kao međusobni konkurenti, postanu partneri u kreiranju atraktivnije zajedničke ponude.

Takav model može podstaći veću mobilnost turista i motivirati ih da tokom jedne zimske sezone posjete više skijališta u regiji.

Ipak, upozorava da međusobno povezivanje samo po sebi nije garancija povećanja turističkog prometa.

– Ovakav sporazum sam po sebi ne garantira povećanje broja turista i ostvarenih noćenja. Njegovi stvarni efekti zavisit će od načina primjene, informisanosti turista, saobraćajne dostupnosti i kvaliteta ukupne turističke ponude – istakla je.

Kada je riječ o saobraćajnoj povezanosti, Banda smatra da blizina Međunarodnog aerodroma Sarajevo predstavlja značajnu komparativnu prednost olimpijskih planina.

Međutim, napominje da se tokom zimskih mjeseci sarajevski aerodrom suočava s izazovima uzrokovanim maglom i smanjenom vidljivošću, što može otežati odvijanje avionskog saobraćaja.

Naglašava i da dobra avionska povezanost nije dovoljna ukoliko nije praćena kvalitetnim pristupnim cestama, organizovanim javnim prijevozom i efikasnim transferima između aerodroma i skijališta.

Klimatske promjene nameću potrebu za razvojem cjelogodišnjeg turizma

Pored saobraćajne infrastrukture i regionalne konkurentnosti, jedan od najvažnijih izazova za budućnost zimskog turizma predstavljaju klimatske promjene.

Profesorica Banda upozorava da planinske destinacije u Bosni i Hercegovini još nisu adekvatno pripremljene za njihove dugoročne posljedice.

Prema njenoj ocjeni, dosadašnji razvoj uglavnom je bio usmjeren na proširenje skijaške infrastrukture i povećanje turističkih kapaciteta, dok je prilagođavanju promjenjivim klimatskim uvjetima posvećeno znatno manje pažnje.

– Porast temperatura, sve neizvjesnije snježne padavine i skraćivanje perioda sa stabilnim snježnim pokrivačem direktno ugrožavaju pouzdanost skijaške sezone. Sistemi vještačkog osnježavanja nisu trajno rješenje, posebno zbog zavisnosti od temperaturnih uslova te značajne potrošnje vode i energije – upozorila je.

Dodatni izazov, prema njenim riječima, predstavlja intenzivna turistička izgradnja i širenje infrastrukture, što povećava pritisak na prirodne resurse planinskih područja.

Zbog toga smatra da je neophodno preispitati dosadašnje razvojne modele, uz veće uključivanje stručnjaka iz oblasti geografije, biologije, turizma, prostornog planiranja i zaštite okoliša u donošenje razvojnih odluka.

Kao jedan od najvažnijih pravaca budućeg razvoja izdvaja stvaranje cjelogodišnje turističke ponude.

Olimpijske planine, naglašava, imaju potencijal za razvoj planinarenja, brdskog biciklizma, sportsko-rekreativnih aktivnosti, organizovanih izleta, sportskih priprema i edukativnih programa.

Značajne mogućnosti postoje i u turističkoj interpretaciji prirodne i kulturne baštine planinskih područja, što bi moglo doprinijeti većoj posjećenosti izvan tradicionalne zimske sezone.

– Cjelogodišnji turizam ne bi trebalo poistovjećivati s kontinuiranom izgradnjom novih objekata, nego prvenstveno s kvalitetnijim korištenjem postojećih kapaciteta i razvojem raznovrsnih turističkih proizvoda – naglasila je Banda.

Smatra da regionalna saradnja može biti početak dugoročnijeg povezivanja turističkih destinacija, ali da takvi projekti trebaju obuhvatiti mnogo više od zajedničke promocije.

– Regionalno povezivanje kroz inicijativu SKI REGION svakako predstavlja pozitivan iskorak, ali samo po sebi nije dovoljno za dugoročno održiv razvoj. Ono može biti početak šire saradnje koja bi, osim zajedničke promocije, trebala obuhvatiti razmjenu iskustava, prilagođavanje klimatskim promjenama i odgovornije upravljanje planinskim destinacijama – zaključila je Banda.

Sagovornici su saglasni da regionalno povezivanje otvara mogućnosti za unapređenje turističke ponude, ali ukazuju na različite preduvjete njenog daljnjeg razvoja, od zajedničkog marketinga i novih avionskih veza do kvalitetnije infrastrukture i odgovornijeg upravljanja prirodnim resursima.

Dijeliti

RTVTK aplikaciju za Android telefone možete preuzeti na Google Play trgovini:

Izdvojeno

TV RASPORED

Pročitajte...