Sretan Dan državnosti BiH

Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 1943. doneseni su zaključci koji jamče svim narodima u BiH ravnopravnost. Posebno je akcentirano da ovo političko predstavništvo bude mjesto gdje će “biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata”. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a desilo se u noći 25. na 26. novembra, ratne 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Bila je to osnivačka skupština kojoj je prisustvovalo 247 delegata iz svih dijelova BiH, od kojih 173-oje sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Vijećnici Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH u Mrkonjić Gradu praktični su donijeli odluku o obnovi državnosti BiH, potvrdili njezine historijske granice, te je definirali kao jednu od šest ravnopravnih republika u sastavu nekadašnje Jugoslavije. Odluka je nakon četiri dana potvrđena i na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu. Nakon oslobođenja 1945. godine, BiH je dobila grb i zastavu i za vrijeme SFRJ to su bili njeni simboli sve do 1992. godine.
U svojoj hiljadugodišnjoj opstojnosti BiH je imala više datuma koji su predstavljali njene temelje. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH je jedan od tih važnijih datuma, smatraju historičari. U njegovom polaznom dokumentu Rezolucija ZAVNOBiH nalaze se odredbe koje su imale dalekosežan značaj za BiH. Prije svega, objavljena je državnost BiH, čime će se otvoriti put bosanskohercegovačkim narodima da urede svoju zemlju onako kako to odgovara njihovoj volji i interesima. U tom kontekstu u Rezoluciji (tačka 2), podsjećaju historičari, ističe se da “narodi BiH ne žele više povratak starog stanja koje je i dovelo do naše nesreće… Razdor i mržnju među našim narodima nosili su tuđinu u našu zemlju…” Rezolucija je podstrek da “narodi BiH stvaraju, u zajednici sa ostalim narodima Jugoslavije, novu demokratsku federativnu Jugoslaviju slobodnih i ravnopravnih naroda, u kojoj će biti zajamčena puna ravnopravnost svim njenim narodima”. Posebno je akcentirao da ovo političko predstavništvo bude mjesto gdje će “biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata”. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 1943. doneseni su zaključci koji jamče svim narodima u BiH ravnopravnost.