Šta je voda dala nama, a šta mi dajemo vodi?

0
237

Na šta vas asocira riječ voda? Na tečnost koju svakodnevno pijete, na rijeke ili jezera koja posjećujete, na nešto čisto, od životnog značaja ili pak na nešto što je u mnogim zemljama nepristupačno i daleko? Na dan 22. mart kada se obilježava Svjetski dan voda, mnogi naučnici, doktori, ali i obični građani ukazali su na značaj vode u svakodnevnom životu. Iako je u Bosni i Hercegovini ima u izobilju, čiste, izvorske, nezagađene, mnoga mjesta u našoj državi imaju probleme sa vodosnabdijevanjem.

Piše: Selma Begić

Rasim Velić, iz Gornje Koprivne u Cazinu je, recimo, godinama vodu nosio sa 200 metara udaljenog izvora, i to uzbrdo. Kada je napokon dobio priključak na vodovodnu mrežu, imao je samo jednu česmu u podrumu ruševne stare kuće od ćerpića. Nedavno je, zahvaljujući solidarnosti komšija i Mjesne zajednice, uselio u novi dom, u kojem po prvi put ima vodu u kupatilu i kuhinji.

Rasim Velić, 80-godišnji starac sam nosio vodu 200 metara do kuće

“Razlika? Uh, nebo i zemlja! Kako nije razlika, brate moj. Kad god hoćeš, otvoriš, opereš, sve je lakše”, odgovara on na pitanje kako je živjeti s priključkom na vodovodnu mrežu.

Rasim je samo jedan od mnogih koji nemaju obezbijeđenu pitku vodu. Zadovoljavajućim javnim vodosnabdijevanjem pokriveno je 58 posto stanovništva BiH. Vodovodni sistemi su stari i neredovno održavani, što dovodi do gubitaka vode, kvarova, nestašica, prekomjerne eksploatacije vodnih resursa i visokih troškova distribucije.

Prema podacima u ovom trenutku 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a čak 2,4 milijarde ljudi na svijetu živi bez osnovnih sanitarnih uslova u svojim domovima, što znatno utiče na njihovo zdravlje, ali i na obrazovanje i svakodnevni život. U izvještaju WHO-a se navodi da svake godine 502.000 ljudi umre od dijareje uzrokovane lošim sanitarnim uslovima i korištenjem zagađene vode. Pretpostavlja se da će 2025. godine više od pola ljudi na svijetu živjeti na područjima na kojima je pristup vodi ograničen.

A šta najmlađi kažu o vodi, poslušajte u nastavku:

Ekolozi u našoj zemlji već godinama upozoravaju na loše stanje u kojem se nalaze bh. rijeke. Oliver Arapović, predsjednik Udruženja “Majski cvijet” iz Mostara i lider građanskog pokreta koji je posljednjih godina uspio zaustaviti gradnju dvije mini hidroelektrane na zaštićenim lokacijama, kaže da ako se građani, a posebno vlasti na ovaj način nastave ponašati prema rijekama, u periodu od dvadeset do pedeset godina, one će potpuno biti uništene, a mi ćemo ostati bez pitke vode.

Oliver Arapović : Ako se nastavi ovako za dvadeset do pedeset godina ostat ćemo bez pitke vode

Podaci su porazni, a sve veći manjak pitke vode je egzistencijalni problem čovječanstva. Rješenja postoje, ali naša vlast trenutno zatvara oči na ova dešavanja, dok je 80-godišnji Rasim sa početka priče godinama donosio sam vodu u 21. stoljeću.

Advertisements

RTVTK / Selma Begić