Šta predviđa novi Zakon o stečaju u Federaciji BiH?!

Federacija BiH već neko vrijeme čeka na donošenje novog Zakona o stečaju. Postojeći, usvojen 2003. godine ne nudi dovoljno mogućnosti za zaustavljanje daljeg propadanja posrnulih firmi i zaštite prava radnika, iako bi to trebale biti njegove primarne uloge. Federalno ministarstvo pravde pripremilo je novi Zakon o stečaju, a koji bi uskoro trebao doći u parlamentarnu proceduru. Njime bi, doznajemo, trebala biti kvalitetnije zaštićena prava radnika.
Stečaj je zakonom utvrđen postupak koji se provodi nad imovinom dužnika radi namirenja povjeritelja. Stečajem se sprječava dalje loše poslovanje privrednog subjekta, zaustavlja se stvaranje novih dugova, a ostavlja se prostor i za eventualno oporavljanje tog privrednog subjekta. Postojeći zakon, usvojen 2003. godine nije adekvatan da odgovori na sve zahtejeve koji se postavljaju pred stečajne upravnike. Osnovna zamjerka postojećem zakonu jeste činjenica da se proteklih 15 godina nije značajnije mijenjao, navodi jedan od stečajnih upravnika. Iznimka su bile samo 2004. kada je Zakon korigiran u pogledu namjenske idustrije, te 2006. u kojoj je načinjena izmjena koja se odnosi na određena prava uposlenika, kazao nam je stečajni upravnik sa dugogodišnjim iskustvom, Mehmed Krainović.
Eksperti iz Federalnog ministarstva pravde, koji je i predlagač novog Zakona o stečaju i Federaciji BiH, najavili su da bi novim zakonom, trebale biti uvedene konkretne novine, kojima će se prije svega povećati efektivnost stečaja kao mehanizma, a što bi u konačnici značilo manje ugašenih firmi i manje izgubljenih radnih mjesta. Doznajemo kako bi prema novom zakonu, upravo radnici, prije ostalih povjeritelja, trebali dobiti sva potraživanja, kao i pune doprinose na njih. Primjera radi, za samo tri mjeseca prošle godine u BiH je pokrenuto 457 postupaka stečaja i likvidacija, od čega su čak 346 firme sa prostora Federacije BiH. Novi bi zakon umnogome mogao promijeniti ove podatke, jer bi se po nekim najavama, ubuduće stečaj pokretao u svim firmama blokiranih računa koja su platežno nesposobne 60 dana. Samo bi se tako smanjio prostor za gomilanje dugova i prema radnicima i prema državi.