Studija Ekonomskog fakulteta: Uključiti privrednike u obrazovanje studenata

Prezentacijom autorske studije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, profesori ove visokoškolske ustanove dali su smjernice za značajnije povezivanje Fakulteta sa privredom. Oni žele unaprijediti sistem obrazovanja u pravcu uvođenja više praktične nastave nasuprot teorijskoj. Zasad traže savjete privrednika, a onda očekuju o podršku obrazovnih vlasti.

piše: Azra Mešić

Zajedno s razvojem svih drugih oblasti, mijenja se i obrazovni sistem u našoj zemlji. Reformi koje trebaju da ga unaprijede ima, ali realno, slažu se i profesori nismo ih savladali na način kako su zamišljene. Mnogo je više faktora koji bi se trebali uključiti u ovaj proces od samih menadžmenata obrazovnih ustanova, profesora i studenata, koji se trude savladati nametnute promjene. Uzdajući se u nauku, na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, kreirali su studiju na temelju koje žele jačati saradnju Fakulteta i privrede, a kako bi omogućili studentima više praktičnog rada tokom studija. Sadašnji način očigledno nije najbolja prilika za pripremu studenta za tržište rada nakon diplomiranja, svjesni su profesori. Na pitanje zašto bi određeni poslodavac trebao sa biroa rada za svog uposlenika odabrati osobu koja je diplomirala na Ekonomskom fakultetu, nemaju jasan odgovor.


Naša primarna dužnost je da ih obrazujemo, a struka je ono s čime se mi trenutno spajamo i ovaj projekta koji mi trenutno radimo je jedan od projekata koji je u povoju i mi očekujemo u narednom periodu da ćemo napraviti dalje iskorake u saradnji sa Vladom i drugim instutucijama ZDK i TK i drugih kantona odakle dolaze naši studenti, da ćemo usmjeriti naše studente u tom pravcu koji će nam omogućiti da spojimo i privredu i naš Ekonomski fakultet UNTZ. Da možemo izdvojiti neko specifično područje u kojemu mi obrazujemo studente da budu spremni za tržište rada, ne možemo vam to kazati sa sigurnošću jer je svaki student individualno spreman za tržište koliko on sam u sebe uloži uz ovo što ga mi ovdje obrazujemo na Ekonomskom fakultetu, tako je sve individualno od studenta do studenta, kaže dr. Merim Kasumović, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Neopravdano očekivanje da student sam prepozna propuste tokom formalne edukacije i sam se usmjerava u pravcu dodatne naobrazbe, problem je ne samo diplomantu koji će morati prvo tražiti posao, nego i poslodavcu koji očekuje da zaposli radnika spremnog da obavlja zadatke iz oblasti za koju se školovao. Prakse ima, ali tek na četvrtoj godini studija, kaže predsjednik asocijacije studenata Ekonomskog fakulteta Ammar Mešić.


– Od treće godine studenti biraju bliže usmjerenje na Ekonomskom fakultetu – menadžment, finansije, računovodstvo, revizija, marketing, te je na četvrtoj godini omogućena praksa za sve one studente koji su zainteresirani da rade praksu sa onog smijera sa kojeg dolaze. Idu u određena preduzeća gdje im se mogu pružiti specifično znanje. Ta studentska praksa je priznata i studenti je mogu upisati u svoj CV, kao certifikat o završenoj studentskoj praksi, kaže Mešić. 

Certifikati kao potvrde znanja morali bi biti bazirani na stvarnom iskustvu, a njega nema bez konsultacija s privredom, slažu se profesori i studenti. Priliku za praktičan rad u toku studija pružile su im brojne privatne firme i bankarski sektor, a uključivanje privrednika u razvoj i usmjeravanje studijskih programa neophodno je, u vremenu kad se kako kažu profesori, Ekonomski fakultet nalazi na prekretnici, dok na polju obrazovanja konkurencija raste.


Što se tiče saradnje fakulteta i privrede generalno – instuticija obrazovanja i privrede, tu se trebaju sagledati neka 3 područja. Prvo područje je sam nastavni proces gdje izgradnjom sistema upravljanja kvalitetom se obezbjeđuje uključenost svih stakeholdera i uključivanje predstavnika privrede u kreiranje nastavnih programa što dosad nije bio slučaj suština je novog sistema koji je proizašao iz Bolonjskog procesa, za razliku od tradicionalnog obrazovanja. To je posebno važno za prvi ciklus studija, gdje studentima treba pružiti i praktična znanja, a ne samo teorijska da bi im se omogućilo brže zapošljavanje. Na drugom i trećem ciklusu je akcenat malo drugačiji. Ono što fokus fakulteta treba da bude je da više budu zastupljene praktične vještine, ali i da se uključuju predstavnici iz privrede u sam nastavni proces kako bi prenosili znanja i iskustva na studente. To je posebno važno ako se želi razvijati poduzetništvo i privatni aspekt, pošto je i to jedan od ciljeva razvojne strategije, kako TK, tako i dalje. Mi kad pogledamo danas strukturu nezaposlenih u BiH, a to je isto tako i širom BiH, veliki udio je nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom – nezavidno veliki broj je i visokoobrazovanih nezaposlenih, ali vi znate kad ste dugo nezaposleni, ono što vi znate zastarijeva. Tehnološki napredak je brz i ako ne raditi kontinuirano ne možete biti konkuretni na tržištu rada. Ono što fakulteti mogu ponuditi je program cjeloživotnog obrazovanja i tako se može nezaposlenim osobama pomoći da razviju vještine koje će im pomoći da dođu do zaposlenja. jedna od naših preporuka je da se formira poslovni savjet na Fakultetu koji bi pored predsjednika Fakulteta imao i predstavnike privrednika TK, predstavnike naših bivših studenata koji su danas uspješni, poslovni ljudi – oni bi bili uključeni u sve ključne procese koje Fakultet organizuje, a druga preporuka je uspostavljanje jedne baze podataka – kao portal na kojem bi Fakultet ponudio privredi ono šta od usluga može ponuditi – kreiranje programa za preduzeća, zajednička istraživanja. To bi bilo mjesto za kontakt između privrede i fakulteta, a dugoročno može ostvariti tjesniju saradnju Fakulteta sa privredom, kaže za RTVTK dr. Sabina Đonlagić Alibegović, prodekan za nastavu na Ekonomskom fakultetu. 

Ovaj posao, koji su profesori uokvirili u Studiju Jačanje povezanosti Ekonomskog fakulteta sa privredom, započeli su prije više od dvije godine.


Počeli smo taj proces 2015. a okončali 2016. godine kada smo pokrenuli jedan projekt koji je podrazumijevao aktivni angažman KPK i oni anketirali svoje članice, te su oni su iskazali svoje mišljenje o tome koje programe oni preferiraju. Nakon toga mi smo kreirali jednu platformu programa cjeloživotnog učenja, njih 23 i planiramo nastaviti saradnju s ovom praksom u budućnosti, dodaje na ovu priču dr. Adisa Delić, vanredna profesorica Ekonomskog fakulteta.

A budućnost u ovom slučaju podrazumijeva, brz pronalazak posla, nakon završenog fakulteta za ekonomiste, kažu profesori. Studija koju su tek prezentirali na Ekonomskom fakultetu bazira se na primjerima drugih univerziteta, koji su ranije prepoznali da su diplome bez znanja bezvrijedne na tržištu rada.

– Najveći uspjeh do sada je činjenica da su neki fakulteti već osnovali tijela za saradnju s privredom. Dobar primjer je Univerzitet u Banjaluci, Saobraćajni fakultet u Doboju i drago nam je čuti da i u Tuzli će Ekonomski fakultet nastaviti tu praksu, da će uključiti privrednike u svoj rad, kaže Ante Jurić Marijanović, predstavnik OKC, Akademac.

No, da se ostvari zamisao iz Studije, Fakultet očekuje i preduslove: od izmjene zakonskih rješenja, do finansiranja inoviranja u nastavi.

– Mi očekujemo nakon ove prezentacije da će Vlada TK i premijer imati sluha da prepoznaju ovu Studiju kao nešto kvalitetno i vodi nas ka unapređenju obrazovnog sistema i da će nam izaći u susret, da ćemo naći kvalitetnog partnera za razgovor i buduću saradnju, komentira profesor Kasumović.

I nema razloga da ne bude tako, samo ukoliko ovi profesori budu dovoljno ubjedljivi i uporni.