Rijeka Spreča predstavlja ključni hidrološki faktor i glavni izvor vode za akumulaciju Modrac. Jedan je od najvažnijih vodnih resursa u Bosni i Hercegovini. Kao najveća pritoka Bosne, Spreča s površinom sliva od 1.932 km² i dužinom od 147,3 km opskrbljuje akumulaciju vodom koja je strateški značajna za Tuzlanski kanton.
Akumulacija Modrac, nastala 1964. godine izgradnjom brane na Spreči, prostire se na oko 17 km² i služi za snabdijvanje vodom stanovništva i industrije. Međutim, ovaj značajni resurs suočava se s ozbiljnim ekološkim izazovima, uključujući zagađenje i taloženje nanosa iz rudnika uglja, što je dovelo do toga da Spreča često pripada najlošijoj IV kategoriji vodotoka.

Iako je jezero nastalo kao vještačka akumulacija za potrebe termoelektrane, danas je pod pritiskom antropogenih utjecaja, uključujući ispuštanje otpadnih voda iz industrije i komunalnih izvora, što ugrožava njegovu dugoročnu održivost i kvalitetu vode.

Spreča izvire ispod brda Velja Glava (nadmorska visina 261 m) u selu Snagovo, općina Zvornik. Rijeka pripada Crnomorskom slivu, a njen ukupan tok iznosi 137,5 km s površinom sliva od 1.947,7 km². Ulijeva se u rijeku Bosnu kod Doboja.
Do profila brane Modrac, sliv obuhvaća 1.189 km², što čini preko 60% ukupnog sliva. Glavne pritoke koje formiraju akumulaciju su Spreča i Turija, uz brojne riječice i potoke poput Male Spreče, Sajtovića Rijeke i Gostelje.
Akumulacija Modrac ključna je za snabdijevanje stanovništva pitkom vodom, Industrijsko snabdijevanje ključnih kapaciteta u Tuzli i Lukavcu (Termoelektrana Tuzla, Rudnik soli, Sisecam Soda, Cementara Lukavac), održavanje vodoprivrednog minimuma za razrjeđivanje otpadnih voda nizvodno od brane.
Preduzeće JP „Spreča“ d.d. Tuzla, osnovano 1954. godine, već više od sedam decenija upravlja ovim sistemom, uključujući operativnu laboratoriju za fizičko-hemijsku analizu vode.

Javno preduzeće Spreča upravlja hidroakumulacijom Modrac od izgradnje same brane 1964. godine. U skladu sa Zakonom o zašti akumulacije Modrac iz 2006. godine, Javno preduzeće „Spreča“ osigurava vodu za potrebe industrije, stanovništva, potom, za osiguranje biološkog minimuma, odnosno, ekološki prihvatljivog protoka za nizvodno područje rijeke Spreče, te za razvoj turizma, rekreacije i naravno proizvodnju hidroenergije sa izgradnjom mini hidrocentrale Modrac 1999. godine, pojašnjava Omer Kovčić, direktor JP „Spreča“.

Uprkos strateškom značaju, ekosistem akumulacije i rijeke suočava se s teškom degradacijom. Decenije agresivne industrijalizacije dovele su do toga da Spreča često pripada IV kategoriji (najlošiji bonitet) vodotoka.

Ipak trebamo imati u vidu da, iako jezero obrasta jako velikim intenzitetom, močvarna područja koja se javljaju pri ušćima, kako rijeke Spreče tako i rijeke Turije imaju i regulatornu ulogu, da nam ovu vodu prečišćavaju. Osim što tu vodu čiste, ona također su i vrlo značajna staništa za brojne vrste. Tako na takvim mjestima nailazimo na vrlo rijetke, ugrožene biljne primjerke. Primjer je četverolisna raznorotka vodoljuba koja je u EU pod strogom zaštitom, navodi dr. sci Jasmina Kamberović, profesorica na Odsjeku za biologiju PMF-a Univerziteta u Tuzli.

S tim u vezi, ova područja u procesima uređivanja obala trebaju sa posebnom pažnjom biti propraćena i dakako očuvana.

Sa hemijskog aspekta možemo zapravo uočiti u karakterizacijskim izvještajima da stanje Modraca i rijeke Spreče uistinu zahtijeva poboljšanje. Naime, pojedini fizičko-hemijski parametri ne odgovaraju graničnim normama propisanim zakonom. Zbog toga je hemijski status rijeke Spreče vrlo često loš, ističe profesorica Kamberović.

Zbog ogromne količine industrijskog mulja i nanosa iz rudnika uglja, kapacitet jezera je smanjen za više od 20%. Dnevni unos suspendiranih materija iz rudnika u prošlosti je iznosio i do 400 tona.

Zagađenje je drastično reduciralo biodiverzitet; od nekadašnjih 42 vrste ribe, danas ih ima samo petnaestak. Postoji ozbiljan rizik od bioakumulacije toksina u ribljem fondu i kontaminacije podzemnih voda.
U posljednjih nekoliko godina realizirani su značajni infrastrukturni zahvati na više dionica toka rijeke poput primjera iz Gračanice, gdje je do maja 2026. godine, na području ovog grada regulisano 6 kilometara korita rijeke Spreče.

Problem zagađenja rijeke Spreče i akumulacije Modrac predstavlja jednu od najtežih ekoloških kriza u Bosni i Hercegovini, s direktnim posljedicama po zdravlje stanovništva i održivost ključnog vodnog resursa. Iako su protekle decenije provedene studije i upozorenja, stanje se 2025. i 2026. godine i dalje opisuje kao kritično.