Tragedije se mogu izbjeći ako bi se vozači i pješaci ponašali odgovornije

U dosadašnjoj praksi pokazalo se da se učesnici u cestovnom saobraćaju ne pridržavaju u dovoljnoj mjeri Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, kojim se, između ostalog, propisuju i obaveze učesnika u cestovnom saobraćaju na prijelazu preko željezničke pruge, kazali su Feni iz Željeznica Federacije BiH.

Dodaju da se to prije svega odnosi na pješake koji prelaze prugu na nedozvoljenim mjestima na takozvanim “divljim prijelazima”, često i na otvorenoj pruzi. Također, u praksi se događa da vozači motornih vozila ne poštuju znake signalizacije kojima su obilježeni apsolutno svi cestovni prijelazi u nivou sa prugom Željeznica FBiH.

Nepoštivanje saobraćajne signalizacije, neovlašteno kretanje prugom i prelazak preko pruge van propisno obilježenih mjesta – prijelaza, odnosno na nedozvoljenim mjestima koja nisu predviđena za prelaženje je izuzetno opasno i zabranjeno, upozoravaju iz Željeznica FBiH.

Zaustavni put vozova kao i ostalih željezničkih vozila je znatno veći u odnosu na cestovna vozila, iznosi 700 pa i 1.000 metara, tako da se zavođenjem kočenja u većini slučajeva ne može izbjeći nesreća, ističu.

Tokom 2017. godine na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo se 11 nesreća u kojima su tokom naleta voza na motorna drumska vozila dvije osobe smrtno stradale, tri osobe su teže, a tri lakše povrijeđene, potvrđeno je Feni iz Željeznica FBiH.

Zabilježena su tri naleta voza na otvorenoj pruzi, na osobe koja su prelazile prugu na nedozvoljenim mjestima i nepažljivo se kretala prugom. Nažalost, sve tri osobe su smrtno stradale. Zabilježena su i dva smrtna slučaja usljed neovlaštenog penjanja na portal kontaktne mreže na području ŽFBiH, usljed čega su dvije osobe smrtno stradale od strujnog udara. Tokom slijetanja teretnog vozila sa nadvožnjaka na prugu u Dobošnici jedna osoba je smrtno stradalo od zadobijenih povreda.

Željeznice FBiH apeliraju na građane da ne prelaze prugu na nedozvoljenim mjestima i da poštuju saobraćajne znakove na željezničko-cestovnim prijelazima.

U 2017. na željezničko-cestovnim prijelazima u nivou koji su osigurani svjetlosno-zvučnom signalizacijom sa polubranicima dogodilo se 54 loma polubranika, u 2016. zabilježena su 63 loma polubranika, a u 2015. zabilježeno je 80 lomova polubranika, koji su uzrokovani nesavjesnim odnosom vozača cestovnih vozila, odnosno prolaskom kada je uređaj za osiguranje prijelaza već uključen i zabranjen prolaz cestovnim vozilima.

Iz Željeznica FBiH podsjećaju na obaveze poštivanja članova 113., 114. i 115. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH kojima se propisuju obaveze učesnika u cestovnom saobraćaju na prijelazu preko željezničke pruge.

Na prugama ŽFBH izgrađeno je 195 željezničko-cestovnih prijelaza u nivou. Svi prijelazi su osigurani i obilježeni odgovarajućom signalizacijom ovisno o načinu osiguranja od kojih je trenutno 40 prijelaza osigurano aktivnom zaštitom (24 svjetlosno zvučnom signalizacijom sa polubranicima), tri svjetlosno zvučnom signalizacijom bez polubranika i 13 sa putoprelaznim branicima sa ručnim postavljanjem na licu mjesta, čuvar prijelaza), te 155 – prijelaza osigurano pasivnom zaštitom SZ “Andrejin križ” i dodatno SZ “Stop”.

U dosadašnjem periodu ŽFBH su, kako navode, uglavnom same izdvajale financijska sredstva na povećanju nivoa sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima u nivou. U 2005. na 11 prijelaza od Zenice do Sarajeva ugrađena je nova aktivna zaštita (elektronska – svjetlosno zvučna signalizacija sa polubranicima), krajem 2011. na dva prijelaza u Općini Živinice, te krajem 2012. i početkom 2013. godine na četiri prijelaza od Mostara do Čapljine.

Za ugradnju aktivne zaštite na jednom željezničko-cestovnom prijelazu neophodna su znatna financijska sredstva, u prosjeku 340.000 KM. ŽFBH naglašavaju da nisu u mogućnosti to same financirati, te je neophodna saradnja šire društvene zajednice, prije svega općinskih, kantonalnih i federalnih organa i Direkcija cesta na zajedničkim ulaganjima.

Jedan pozitivan primjer kod zajedničkog ulaganja na povećanju nivoa sigurnosti na prijelazima u nivou je Općina Živinice gdje se ugradila nova oprema na dva prijelaza, a u toku su pregovori sa Općinom Ilijaš i Direkcijom za puteve KS za osposobljavanje uređaja novom aktivnom zaštitom na PP Alića Han, kažu u Željeznicama FBiH.

Kako bi povećale stepen sigurnosti Željeznice FBiH poduzimaju i neke korake. Uređuje se kolovozna površina u zoni prijelaza, te nailaskom voza u blizinu željezničko-cestovnog prijelaza, mostova, tunela, kao i potencijalnih mjesta gdje mjesno stanovništvo može neovlašteno prelaziti prugu, osoblje vučnog vozila daje zvučni signalni znak „Pazi“ sa vučnog vozila čime upozorava ostale učesnike u saobraćaju da se približava voz. Iako šinska vozila imaju prednost u saobraćaju, zbog izbjegavanja nezgode, Željeznice FBiH na određenim mjestima preventivno usporavaju kretanje vozova na prijelazima na kojima su uređaji za osiguranje van funkcije u kvaru.

Željeznice FBiH poduzimaju sve zakonske mjere za sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja, kazali su Feni iz Službe za odnose s javnošću ŽFBiH.

Tokom 2016. na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo se devet nesreća u kojima je jedna osoba teže, a osam osoba lakše povrijeđeno. U tim nesrećama nije bilo smrtno nastradalih. Međutim, tokom 2016. zabilježeno je sedam naleta voza na osobe (na otvorenoj pruzi) zbog prelaska pruge na nedozvoljenim mjestima. U tih sedam naleta voza, tri osobe su smrtno stradale, jedna je teže, a tri lakše povrijeđena. Među tri osobe koja su smrtno nastradale, dvije su nastradale usljed vlastite nepažnje i prelaska pruge na nedozvoljenim mjestima, a jedna osoba je izvršila suicid.

Tokom 2015. na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo se također devet nesreća u kojima nije bilo smrtno stradalih, ali je teže, odnosno, lakše povrijeđeno 10 osoba. U 2015. zabilježena su tri smrtna slučaja zbog prelaska pruge na nedozvoljenim mjestima. Od tri smrtno stradale osobe, dvije su počinile suicid, a jedna osoba je stradala usljed vlastite nepažnje i prelaska pruge na nedozvoljenom mjestu.

U Republici Srpskoj u 2017. godini nijedan pješak nije stradao prilikom prelaska pruge na nepropisnim mjestima, a u proteklih pet godina desio se samo jedan takav slučaj. Međutim, zbog hodanja prugom koje je strogo zabranjeno desile su se nesreće sa smrtnim ishodom. Jedan smrtni slučaj zbog hodanja prugom desio se 30. juna ove godine, a isti uzrok izazvao je i po jedan smrtni slučaj u 2016., 2015. i 2014. godini. U 2013. godini desila su se dva takva smrtna slučaja, a te godine desio se i jedan smrtni slučaj zbog prelaska pruge na nepropisnom mjestu, rečeno je Feni iz Željeznica RS-a.

S obzirom da je prelazak pruge na nepropisnim mjestima, kao i hodanje prugom, zabranjeno, jedino što se može uraditi kako bi se takve tragedije spriječile je da se pješaci pridržavaju propisa, ne kreću se prugom niti je prelaze po ličnom nahođenju nego na putnim prelazima, naglasili su iz Željeznica RS-a.

Prije nekoliko godina na svim mjestima pored pruge na kojima se pretpostavlja da pješaci mogu stići do pruge (putni prelazi, stajališta, stanice) postavljene su table sa natpisom “Zabranjeno hodanje prugom” čime su ŽRS na jasan način obavijestile i upozorile pješake.

Iz Željeznica RS-a navode da su “stanje pruga i signalizacije u RS-u zadovoljavajuće”.

– Signalizacija za ovakve slučajeve nije predviđena, obilježja postoje, a što se tiče rampi na putnim prelazima po ovom pitanju ne bi mnogo šta promijenile, jer iz podataka za ovih pet navedenih godina vidljivo da se nijedan vanredni događaj te vrste nije desio na putnom prelazu. Svi naši putni prelazi su osigurani u skladu sa Zakonom o željeznicama i ako bi se vozači putničkih vozila i pješaci ponašali odgovornije, poštovali propise i saobraćajnu signalizaciju, tragedije bi se mogle izbjeći – kazali su u Željeznicama RS-a.

(FENA)