U Bosni i Hercegovini potroši se oko 1,2 milijarde litara goriva u saobraćaju

Stalne promjene cijena nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini veliki su problem za vozače, ali i za one kojima je gorivo jedno od osnovnih sirovina za rad. Na kretanje cijene naftnih derivata utiču razni faktori, kao što su cijene nafte na svjetskom tržištu, kurs dolara, rafinerijske cijene derivata… Dok su u prošloj godini cijene nafte bile u padu, početak ove godine doveo je do naglog rasta cijena. Stručnjaci smatraju da bi se stabilizacija cijena goriva mogla postići kroz izmjene taksi na naftne derivate.

Nedžad Begunić već je 25 godina za volanom svoga taksija. Prošla je godina za njega, ali i za njegove kolege bila posebno teška, jer je pandemija najviše uticala na turizam, ugostiteljstvo i oblast prevoza putnika. Uvođenjem policijskog sata, koji je i dalje na snazi, rad taksista je drastično opao.

– Naši taksi prijevoznici kada je normalno vrijeme, negdje oko 20 posto njih radi samo noću, oko 10 – 15 posto su ljudi na daljinskim vožnjama, tako da preko dana radi oko 60 posto taksi prijevoznika. A sada su svi tu, jer ne rade ljudi noću – kaže Nedžad Begunić, predsjednik Udruženja „Tuzla Taxi“.

Pozivaju vlasti da se osvrnu na probleme taksista, kojih je na TK između 600 i 700. Subvencija za njih je bilo nedovoljno. Neke lokalne zajednice TK ukinule su komunalne nakade za taksi štandove, neke su novčano pomogle rad obrtnika, gdje spadaju i taksisti… Vlada FBiH je za 25 KM smanjila naknade. Moraju plaćati i poreska uvjerenja da bi dobili dozvolu za rad… Ono što dodatno otežava njihov posao jeste nekontrolisni rast cijena goriva.

– Cijene su se maltene vratile na nivo od prije pandemije. Za vrijeme pandemije bile su 1,50 KM, ali sada smo došli na one ranije cijene, gdje to nama zaista je veliki udarac na naš budžet – dodaje Begunić.

Gorivo je jedan od glavnih troškova i za RMU „Đurđevik“, posebno na površinskoj eksploataciji. Ovaj rudnik na mjesečnom na gorivo potroši oko 200 hiljada KM.

– Odnosno na godišnjem niovu oko 2,5 miliona KM. Sada ako to preračunamo u ova poskupljenja nafte koja su trenutno na tržištu, to je zaista značajan odliv sredstava koja su nama jako potrebna. Svako povećanje cijena nafte na Rudnik negativno utiče i otežava nam poslovanje – kaže Jasmin Rahimić, v.d. direktor ZD RMU „Đurđevik“.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže kako je gotovo 50 posto cijene goriva u Bosni i Hercegovini određeno državom tj. državnim nametom. Najveći dio se odnosi na akcize, putarine za ceste, putarine za autoceste i na kraju PDV. Cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu se stabilizuje, što bi moglo da se desi i na našem tržištu.

– Veliki ditributeri određuju smjer kretanja cijena. Oporavak na globalnom tržištu, oporavak zemlje vjerovatno će podrazumjevati i vraćanje cijena nafte, dakle stabilizaciju cijena istih, što možda nije dobro za potrošače i svakako nije dobro za privrede – dodaje Čavalić.

Ništa nije tako opterećeno nametima države, raznim porezima i akcizama, kao gorivo, a cijene ovog energenta dalekosežno utječu na cijene skoro svih drugih proizvoda te posebno na standard građana. Maloprodajna cijena naftnih derivata sastoji se od rafinerijske cijene, troškova dopreme goriva do bh. granice. Na to se onda dodaju akcize, putarina te zavisni troškovi u zemlji, marža distributera, taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata te PDV.

– Država bi se trebala odreći nekih akciza kada smo u pitanju mi privrednici kojima je gorivo osnova rada – napominje Nedžad Begunić, predsjednik Udruženja „Tuzla Taxi“.

Procjene su da se u Bosni i Hercegovini potroši oko 1,2 milijarde litara goriva u saobraćaju, što je manje u odnosu za Hrvatsku i Srbiju.