U nedjelju će u cijelom svijetu biti obilježen Međunarodni dan maternjeg jezika. U susret tom danu na Filozofskom fakultetu, Univerziteta u Tuzli, danas je upriličena manifestacija “Dan maternjeg jezika – slavimo višejezičnost u Bosni i Hercegovini”. Bilo je riječ o značaju njegovanja maternjeg jezika kao temelja bolje komunikacije ali i mira u Bosni i Hercegovini.
Maternji jezik je prvi jezik koji naučimo po rođenju i izvan sistema formalnog obrazovanja. S vremenom okruženje utiče na nažu jezičku kulturu, ali je odnos prema maternjem jeziku na način da ga čuvamo i njegujemo od izuzetne važnosti.
“Maternji jezik nam je važan zato što je on vječito utočište i naše identitetsko pribježište. Neovisno od stupnja našega obrazovanja, mjesta, države u kojoj živimo mi se uvijek vraćamo svome maternjem jeziku, zato što upravo na njemu najprisnije razgovaramo u krugu svoje porodice, koja nam je uvijek sigurno utočište. Kao i naša domovina, kojoj se uvijek vraćamo” kaže profesorica Amira Turbić-Hadžagić sa Odsjeka za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Već tradicionalno Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli pridružuje se obilježavanju Međunarodnog dana maternjeg jezika.
“Mislimo da će naši studenti, budući učitelji i odgajatelji u svom radu posebnu pažnju pridavati stvaralaštvu učenika na maternjem jeziku i zavičajnom idiomu. Stoga danas na Filozofskom fakultetu slavimo višejezičnost BiH” ističe Nihada Džanić-Delibegović, dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Ove godine Manifestacija je održana pod motom “Dan maternjeg jezika – slavimo višejezičnost u Bosni i Hercegovini”. Organizovana je u sradnji sa Studentskim vijećem ovog Fakulteta, Udruženjem građana slovenačkog porijekala koje djeluje u Tuzli te učenicima i nastavnicima nekoliko osnovnih škola iz Tuzle i Srebrenika. O značaju njegovanja maternjeg jezika danas se govorilo kroz bosanskohercegovačke i slovenačke književne tekstove, muziku te izložbu učeničkih likovnih radova. Među radovima su i oni koje su nacrtale Melika Šestan i Merima Redžić, učenice Osnovne škole “Sjenjak” Tuzla.
“Ja sam svojim radom predstavila Husinskog rudara, jedan kip koji se nalazi u našem gradu i koji predstavlja Husinsku bunu. Slovenački rudari došli su da podrže naše tuzlanske rudare čime su pokazali poštovanje prema našim tuzlanskim rudarima, ali i stanovnicima naše države.”
“Ja sam došla do ideje da crtež podijelim po poljima i da u svako polje nacrtam po jednu znamenitost i ljepotu iz Slovenije i BiH“ kažu ove dvije učenice.
“Mislim da bi jedan od projekata koji bismo mogli ubuduće razvijati bio upravo taj da u osnovne škole uvedemo jezike nacionalnih manjina, naravno fakultativno. Ne treba to biti neki jezik koji se stalno uči, ali da povremeno imamo taj odnos sa osnovnim školama, gdje bismo djeci na časovima govorili o slovenačkom ili o nekom jeziku neke druge nacionalne manjine, govorili o kulturi, o državi iz koje se dolazi.To je najbolji način da usadimo ljubav djeci prema svim našim nacionalnim manjinama i svim jezicima slavenskim, koji se govore u širem regionu” kaže Dragica Tešić predsjednica Udruženja građana slovenačkog porijekla, koje djeluje u Tuzli.
UNESCO je na generalnoj skupštini 1999. godine 21. februar proglasio za Međunarodni dan maternjeg jezika, s ciljem unapređenja, učenja i razvoja maternjeg jezika, njegovanja jezičke i kulturne različitosti i višejezičnosti.
Nažalost, u dijelovima Bosne i Hercegovine i danas se velikom broju građana osporava to pravo, a najizraženije je u bh entitetu Republika Srpska, u kojem se Bošnjaci već godinama bore za pravo da svoj jezik nazivaju njegovim imenom – bosanski.
