Naše tijelo u normalnim uvjetima rashlađuje se putem znojenja. U toku izlaganja povećanim temperaturama okoline, posebno kad je vlažnost zraka povećana, povećanje nije dovoljno da bi rashladilo naš organizam. U uvjetima izlaganja povećanim temperaturama okoline, temperatura tijela se može povećati zbog zagrijavanja do opasnog nivoa koji može dovesti do takozvane toplinske bolesti.

Toplotna bolest se razvija u situacijama produženog boravka i izlaganja povišenoj temperaturi zraka. Fizička aktivnost i fizički rad pod takvim uvjetima najčešći su razlozi razvoja toplinske bolesti. Starije osobe, djeca, osobe s kroničnim bolestima i pretilne osobe posebno su izložene riziku za razvoj toplinske bolesti.

Važno je znati da određeni lijekovi, kao što su lijekovi za izmokravanje, i konzumacija alkohola u takvim uvjetima povećavaju rizik za razvoj simptoma.

Toplotni udar je po život opasno stanje gdje se temperatura tijela povećava do 41 stupanj Celzija u toku kratkog vremenskog perioda. Simptomi toplotnog udara su suha koža, ubrzani puls, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, konfuzno stanje, te gubitak svijesti. Pojava tih simptoma je alarmantna i zahtijeva hitnu zdravstvenu pomoć.

Toplotna iscrpljenost je stanje koje se razvija nakon nekoliko dana izloženosti povišenoj temperaturi u okolini, bez adekvatnog unosa tekućine. Simptomi toplotne iscrpljenosti uključuju pretjerano povećanje, pojačan i slabo opipljiv puls i ubrzano disanje. Ako se to stanje ne tretira i nastavi se izlaganje topline i povećane temperature okoliša, dolazi do progresije i razvoja toplotnog udara.

Toplotni grčevi su najblaži stadiji toplotne bolesti. Simptomi obično uključuju povećanje mišića u toku povećane fizičke aktivnosti najčešće u predjelu ruku i nogu, ponekad iu predjelu stomačnih mišića.
 
– Prepoznavanje simptoma toplinske bolesti je jako važno. Ako smatrate da osoba razvija simptome navedenih poremećaja preporučuju se određeni koraci prve pomoći. Osobu premjestiti u hladnu prostoriju ili mjesto i položiti u horizontalni položaj. Podići glavu osobe pod uglom od 30 cm. Stavite hladne i mokre obloge ili čak direktno hladnu vodu na kožu osobe, u predjelu vrata, prijepona i pazuha. Koristiti rashladne ventilatore da bi se smanjila temperatura tijela.

Ako je osoba svjesna, pokušajte hidrataciju tako što ćete ugroženoj osobi dati da polako pije hladnu tekućinu, koju možete napraviti i kod kuće. U litru vode dodajte 6 grama soli (kafenu kašiku) i tu tekućinu davati ugroženoj osobi postupno, oko 120 mililitara svakih 15 minuta. Ako niste u stanju napraviti tu tekućinu, hladna voda je dovoljna. Za mišićne grčeve uz hidrataciju preporučuje se blaga masaža mišića, koji su u grču dok se mišići koji su zahvaćeni ne opuste.

Ako osoba pokazuje znakove šoka, nizak pritisak, plavičaste usne ili vrhove prstiju, konfuziju, smanjenu svijest ili čak gubitak svijesti, potrebno je pozvati hitnu službu – savjetuje prof. dr. Vedka Begović.

Osobi, za koju mislite da ima toplinski udar, ne davati aspirin ili acetaminofen niti pića koja sadrže alkohol ili kofein. 

Nemojte koristiti alkohol, na koži se osobe sa simptomima toplinske bolesti. Ako osoba povraća ili nije pri svijesti, ne dajte ništa na usta. Ne oklijevajte pozvati hitnu pomoć, ako primijetite da osoba koja je izložena ekstremno visokim temperaturama okoliša razvija simptome poput visoke tjelesne temperature (od 40 stupnjeva Celzija), iritabilnost, zbunjenost, mišićne grčeve, poseban poremećaj svijesti.

U preporukama za prevenciju toplinskih bolesti navodi se da uvijek treba informirati koju temperaturu zraka treba očekivati ​​u toku dana i na otvorenom. Obezbijedite dovoljnu količinu tekućine za piće prije fizičke aktivnosti u toku toplih dana. Uvijek provjerite ima li mjesto gdje ćete boraviti dovoljno hladno gdje ćete se moći skloniti od ekstremne topline. 

– Obavijestite se o prvim i teškim simptomima toplotne bolesti. Obucite se lagano, odjeća da bude svijetle boje. Odmarajte se često u hladu, po potrebi. Piti dovoljno tekućine prije, u toku i nakon fizičke aktivnosti. Posebnu pažnju posvetiti djeci, pretilim i starijim osobama jer su rizična skupina za razvoj toplinskih bolesti. Isto tako i osobe koje uzimaju određene lijekove koji mogu nepovoljno utjecati na termoregulaciju tijela u uvjetima izlaganja pretjeranoj toplini okoline. Ako ulazite u prijevozno sredstvo, automobil, ako je moguće rashladiti se prije ulaska. Nikad nemojte ostaviti dijete da sjedi u automobilu, izloženom suncu i visokoj temperaturi, čak i ako su prozori otvoreni – navodi prof. dr. Vedka Begović, u tekstu na Portalu Znanjem do zdravlja.