Žalbeni pretres u predmetu protiv osuđenika za ratne zločine u BiH i nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske, Radovana Karadžića održan je pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove. Karadžić je u decembru 2016. godine uložio žalbu Haškom tribunalu na presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora za genocid u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti u BiH 1992-1995. godine.
Pretresno vijeće Karadžića je u martu 2016. osudilo za genocid, progon kao zločin protiv čovječnosti, istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti, ubistvo kao zločin protiv čovječnosti, ubistvo kao kršenje zakona ili običaja ratovanja, deportacije kao zločin protiv čovječnosti, nehumana djela, prisilno premještanje kao zločin protiv čovječnosti, širenje terora kao kršenje zakona ili običaja ratovanja, protivpravni napadi na civile, te kršenje zakona ili običaja ratovanja i uzimanje talaca kao kršenje zakona ili običaja ratovanja. U sažetku žalbe od 238 stranica, Karadžić nabraja, ”48 suštinskih i proceduralnih grešaka koje je napravilo Sudsko vijeće”, a što je navodno dovelo do njegove pogrešne osude za genocid i ratne zločine protiv nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini te izricanja kazne od 40 godina zatvora. Karadžićeva odbrana smatra da Presuda Sudskog vijeća treba biti obratna, a kazna ukinuta. S druge strane, u svojoj žalbi Tužiteljstvo traži od sudaca doživotnu kaznu zatvora.
Kako je tokom nedavne posjete Sarajevu najavio predsjedavajući sudac Theodor Meron, konačna presuda u Karadžićevom predmetu trebala bi biti do decembra.
