Izborni rezultati su demonstracija volje građana, a izlazak na izbore osnovna građanska dužnost. Zbog izbornih prava, ali i apatije građana , podstaći ih da izađu na izbore veliki je izazov. A glasati je važno, jer samo tako možemo dovesti do promjena u društvu.
…
Na lokalnim izborima u nedjelju 6. oktobra ove godine građani će moći glasati za: 58 općinskih vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 53 skupštine općina u Republici Srpskoj, 111 načelnika općina u Bosni i Hercegovini, 21 gradsko vijeće u Federaciji Bosne i Hercegovine, – 10 skupština gradova u Republici Srpskoj, 31 gradonačelnika u Bosni i Hercegovini i- Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Koliko će, od 3.406.088 birača, zaključno sa 7. majem ove godine upisanih u Centralni birački spisak, izaći na izbore ostaje da se vidi. Dosadašnja praksa ne uliva pretjerani optimizam. Komunikolog prof.dr. Mirza Mehmedović sa odsjeka za žuralistiku Filozofskog fakulteta, Univerzitet u Tuzli smatra da neizlaskom na izbore nemamo ni alibi da se aktiviramo u političkim procesima. Navodi da ispod 50, pa čak i 40 posto građana izlazi na izbore što ukazuje da manjina upravlja većinom. Dok većina građana ostaje kod kuće za izbore, naši politički subjekti dobijaju izbore sa 10 do 15 glasova razlike, a to nije pobjeda dostojna upravljanja državom -smatra prof.dr. Mehmedović. Zašto građani gube povjerenje u izborni proces pitali smo u Koaliciji za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“. To je, kako navode, različitim malverzacijama kontaminiran izborni proces, kupovina i krađa glasova što se odvija I na samom izbornom mjestu, ali i nakon njihovog zatvaranja. Vehid Šehić, član ove koalicije smatra kako je ipak na nama biračima velika odgovornost iako izabrana vlast često zaboravlja na predizborna obećanja, ponekad izdajući svoje birače postizbornim koaliranjem sa stranačkim protivnicima. Pritiscima na birače, ucjenama, poništavanju glasačkih listića i slično staće se u kraj uvođenjem novih tehnologija, skenera, biometrijskom identifikovanju birača, smatra naš sagovornik i dodaje da građani zasad imaju jedino mogućnost ulaganja prigovora općinskim i gradskim izbornim komisijama, odnosno CIK – u BiH ukoliko uoče da se na određenom biračkom mjestu falsifikuje volja birača.
Građani treba da shvate kako je izlazak pogotovo na lokalne izbore koje nazivaju i komunalnim, najbliži njihovim potrebama, jer se očekuje od izabrane vlasti na lokalnom nivou da riješi probleme takve prirode u mjesnim zajednicama gdje građani žive. Apelujući na rješavanje pitanja jednog potoka u centru grada Tuzla koji sa svakom jačom kišom plavi okolne kuće Amela Zonić iz Tuzle izlazi svaki put na izbore. To nije njen jedini motiv. “Iako moj sin radi u inostranstvu, a ja obavljam posao frizera u vlastitom salonu, želim glasati, jer imam i drugo dijete sa porodicom ovdje, a i moja i njihova namjera je ostati živjeti u BiH.
Za razliku od naše sagovornice, određen procenat građana nije svjestan koliko odluke koje donose njihovi izabrani predstavnici utiču na njihove lične, svakodnevne živote. Pogotovo vrijedi apel mladima da glasanjem kreiraju svoju i budučnost svoje zemlje. Iako se stiče dojam da mladi sve manje izlaze na izbore, analize ukazuju da je omjer starijih i mlađih glasača gotovo srazmjeran, s tim da varijacije postoje od izbora do izbora.
Na značaj izbora u demokratskom društvu ukazuje i podatak da u brojnim državama građani imaju obavezu da izađu na izbore. U protivnom bivaju izloženi sankcijama u vidu novčane kazne, ili kazne društveno-korisnog rada. Obavezno glasanje postoji u Belgiji, Australiji, Brazilu, i Turskoj…
Time se želi povećati izlaznost građana na izbore, suzbiti kupovina glasova i slično. Ne čekajmo da nam glasanje na izborima postane obaveza, već bude i ostane moralna i građanska dužnost demokratskog društva kojem težimo.
Tekst je nastao nakon treninga Mediacentra Sarajevo za predstavnike medijskih kuća iz BiH o konstruktivnom i eksplanatornom izvještavanju o izborima. Trening je održan u Sarajevu, gdje je pet polaznika dobilo grant srestva za realizaciju svojih ideja.
