Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i dalje glavni oslonac za povratnike

Iz federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice je godina puna projekata. I u narednoj je planirana realizacija brojnih za koja je potrebno obezbijediti sredstva, kaže federalni ministar Edin Ramić. Ove godine, fokus će biti na remontu porušene infrastrukture što bi omogućilo privrednicima investicije u povratničke krajeve. Sami povratnici također smatraju da je potreban veći upliv viših nivoa vlasti u omogućavanje samozapošljavanja i isplata privrednih poticaja na vrijeme.

Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe jedan je od finansijskih oslonaca povratnika u entitetu Republika Srpska. Međutim, sve je manje humanitarnih projekata i grantova stranih donatora na koje se do sada oslanjala realizacija povratničkih projekata. Zbog  toga će naredne godine, kažu u resornom federalnom ministasrtvu,  fokus biti na rekonstrukciji porušene infrastrukture kako bi se zainteresiranim privrednicima omogućilo ulaganje u ovo područje.

Većina povratnika se bavi poljoprivredom, uzgojem stoke i proizvodnjom maline. To im je glavni izvor prihoda.

  • Nažalost, puno je projekata koje treba realizirati a sredstava nema dovoljno. S te strane smo zadovoljni onim što smo uradili ali mislim da bi se trebalo puno više raditi i sredstava izdvajati za povratak ukoliko želimo shvatiti da su povratnici onaj dio društva najviše stradao ali i onaj dio društva koji je najdržavotvorniji. I onda su te veze jače između FBiH i RS ili drugih područja ukoliko postoji taj kohezivni faktor, ukoliko postoje ljudi različitih etničkih grupa prisutni na cijelom području BiH, rekao je Edin Ramić, federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice.

U ovoj godini akcenat će biti i na podršci samozapošljavanju. Kako žive od poljoprivrede očekuju ulaganje upravo u ovu oblast. Sućeska je mjesna zajednica sa najviše povratnika. Većina ih se bavi uzgojem stoke ali i malinarstvom. Pomoć očekuju oko uspostavljanje cijene otkupa ovog voća.

  • Trenutno imamo uzgoj stoke, junadi i dvije farme pilića. Na putu smo da uradimo još dvije gdje bi zaposlili po dva tri radnika. Imamo i dvije hladnjače. za jendu je dios redstava doniralo federalno ministarstvo a drugio dio privatnik. Tako da nam je poljoprivreda glavnaTu su maline, stočarstvo, stada ovaca, nije to smao ejdna djelatnost, ima ih više, pojasnio je Mujo Hasanović iz Sućeske.

I u Trnovi, povratnici ne pomišljaju napustiti svoj dom. Za sada se snalaze jer su tako navikli i prije rata. Veliku pomoć imaju od dijaspore čega je svjestan i ministar Ramić.

  • Imamo jako dobre volje za ostanak. jer volimo svoje mjesto. Srednja trnova je prije rata i sada na općini Ugljevik bila jedno od jačih sela. Imala je jako dobru ekonomiju. Prije rata smo imali veliki broj vozila i mašina kao i sada. Veliki nam je plus što dosta ljudi radi vani. Oni dolaskom i obilaskom ulažu sredstva u naše mjesto i zahvaljujući njima, kreće se ka boljem, pojasnio nam je Vahid Hadžić iz Srednje Trnove.

Iz dijaspore će nastaviti pomagati razvoj rodnih mjesta odakle su tokom rata protjerani. Ministar Ramić je istakao da treba ojačati te veze te nastaviti sa podrškom zapošljavanju, remontu infrastrukture, stipendiranju učenika i studenata kako bi pojačali kvalitet života u povratničkim mjestima.