Građevinski radnici traženi u zemljama EU ali i u BiH

Uz informatičare najtraženija radna snaga kako u zemljama EU, tako i kod nas su građevinski radnici. Sve više mladih, trbuhom za kruhom, se odlučuje da napusti ognjište kako bi sebi obezbijedili bolju budućnost. Provjerili smo kakva je situacija u Norveškoj, ali smo se i uvjerili i da domaće kompanije rade na osposobljavanju stručnog kadra.

 

Zbog sve lošije ekonomske situacije, sve veći broj je naših građana koji traže posao van granica BiH, najčešće u zemljama EU. Najvećim dijelom su to mladi obrazovani ljudi. Među najtraženije profesije spadaju građevinski radnici. Vrlo često mladi odlaze odmah nakon završene škole. Potražnja za ovim zanimanjima je velika u Europi, ali i kod nas.  Međutim, interes učenika nije veliki kazao je direktor Mješovite srednje građevinsko-geodetske škole.

“Mi se andamo da će se ta slika u narednom periodu promijeniti obzirom da danas i svijest i roditelja i učenika se mijenja.Dovoljno je napomenuti činjenicu da jedan keramičar može zaraditi, kada je u pitanju njegov dio posla, sigurno puno više nego prije.Keramičari danas mogu zaraditi i više od inžinjera. Trenutno mi obrazujemo 3 zanimanja to su: izolater  ovojnice objekta, keramičar, teracir, podo polagač i zidar fasader.Ono što je bitno napomenuti jeste da je zidar fasader jedan od deficitarnih zanimanja koje se stipendira od strane Vlade TK.”-Mevludin Ferhatović, direktor JUMS Građevinsko-geodetska škola Tuzla

Jedna od zapadno evropskih zemalja koja tradicionalno upošljava veliki broj građevinara sa Balkana je Norveška. Dragi Dizdar već 28 godina živi u ovoj državi Nordijske regije. Od samog početka  radi na relaciji BiH-Norveška, a danas je suvlasnik i direktor firme koja iz BiH uvozi staklo i aluminium. Međutim, kao i u ostatku EU sve je teže legalno se zaposliti.

”Mmeđutim način na koji oni mogu da dođu je veoma komplikovan i veoma zahtjevan. Razlika je velika između država EU i BiH nažalost.Iz EU se dolazi vrlo jednostavno dok iz naše zemlje to ide po principu podnošenja molbe, zahtjeva koji je izuzetno skup, a istovremeno ne daje nikakvu garanciju.Veoma su pažljivi i po pitanju diploma odnosno obrazovanja za koji ti radnici trebaju da rade ovdje”-Dragi Dizdar, poduzetnik u Kraljevini Norveškoj

 

Ambasada BiH u Norveškoj posebnu pažnjju posvetila je ovom problemu, jer upravo oni koji  pronađu posao u Norveškoj, osim što su dobri uposlenici nerijetko se vremenom odluče da, poput gospodina Dizdara, pokrenu vlastiti biznis.

“NORBIH komora okuplja tridesetak renomiranih preduzeća čiji su vlasnici i rukovodioci porijeklom iz BiH.Ove kompanije imaju ukupan godišnji promet  od pola milijarde kruna što govori o njihovoj ozbiljnosti i te firme su većinom su prisutne i građevini koja je kao što znamo pokretačka snaga svake ekonomije pa tako i ovdje .”-Dragi Dizdar, poduzetnik iz Kraljevine Norveške

Veliku pažnju stručnim kadrovima i zapošljavanju mladih posvećuju i domaće firme koje uporedo sa gradilištima u BiH imaju aktivna gradilišta i van granica naše države.

” Mi već dugi niz godina stipendiramo i učenike i studente.Imamo potpisan ugovor sa Građevinsko-geodetskom školom TUzla gdje je omogućeno da obavljaju praksu na našem gradilištima, odnosno u našoj kompaniji.Generaln svi mladi koji žele da uče, da se usavršavaju mogu pronaći podršku u našoj kompanij.i “-Nerma Halilagić, PR komapnje “Tehnograd”

Stipendiranje je samo jedan od načina kako zadržati mladu obrazovanu, radnu snagu ali je po svemu sudeći nedovoljan,  jer iz dana u dan, sve više je onih koji bolji život planiraju van BiH.