IFIMES: Zaev i Zvizdić nosioci pozitivnih trendova i procesa na zapadnom Balkanu

Kontinuitet politike EU je da se upravo BiH i Makedoniji postavljaju najteži uvjeti za članstvo, iako je ovim državama najpotrebnija pomoć i podrška EU. Dok Makedonija uz snažnu podršku SAD i većeg dijela EU pokušava riješiti sporna pitanja sa susjedima, posebno sa Grčkom, u cilju ulaska u NATO i EU, Bosna i Hercegovina, tko zna po koji put, od strane EU dobiva samo verbalnu podršku, navodi se u analizi Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

Povod za analizu „EU – Zapadni Balkan: EU pred još jednom historijski pogrešnom i nepravednom odlukom“ je najava govora predsjednika Evropske komisije (EK) Jean-Claude Junckera u Evropskom parlamentu 6. februara, a koji će se odnositi i na proširenje EU na zapadni Balkan. IFIMES analizira moguće posljedice najavljenog govora i planova EU u pogledu proširenja.

– Predsjednik Evropske komisije (EK) Jean-Claude Juncker je  u svom obraćanju Evropskim parlamentu (EP), u septembru 2017.godine, naglasio podršku EU zemljama zapadnog Balkana za što brži ulazak u EU. Kao glavne favorite prioritetnog ulaska  u EU  je naveo Republiku Srbiju i Crnu Goru. Iako je Republika Srbija glavni pokretač političke, a samim tim i sigurnosne nestabilnosti u regionu, Jean-Claude Juncker i pored naknadne korekcije svoje izjave uz objašnjenje da su „vrata EU“ otvorena svim državama, još uvijek zastupa stav da Srbija i Crna Gora imaju određeni prioritet u redoslijedu ulaska država Zapadnog Balkana u EU, a za ostale države uvodi se tzv. regatni pristup – navodi se u analizi.

IFIMES konstatira kako je ovakav pristup pogrešan i nepravedan prema BiH i Makedoniji.

– Dvojica političara, Zoran Zaev, predsjednik Vlade Republike Makedonije i Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine nosioci su najpozitivnijih političkih trendova i procesa ne samo na zapadnom Balkanu. Obojica pokušavaju i ulažu napore, da svoje države što jače učvrste i približe EU i NATO-u – ističe se u analizi.

Navode se potezi Zaeva na rješavanju najtežih političkih pitanja sa susjedima i Zvizdićev angažman na euroatlantskom putu BiH te naglašava kako su u njegovom mandatu „deblokirani, nakon skoro osam godina zastoja, evropski integracijski procesi pridruživanja“.

– U međuvremenu, Crna Gora je 2010.godine dobila kandidatski status, Srbija 2012, Albanija 2014., a BiH je bila u blokadi od 2008-2015.godine. Dolaskom Zvizdića 2015.godine, pa zatim Zaeva u Makedoniji, u maju 2017.godine zapadni Balkan dobiva novu energiju, dobiva dvojicu lidera koji mogu i znaju stvoriti atmosferu povjerenja, međusobnog sporazumijevanja, ali i u najvećoj mjeri pronalaziti kompromise da bi Makedonija i Bosna i Hercegovina postale punopravne članice EU i NATO-a – konstatira se u analizi IFIMES-a.

Predstojeći Parlamentarni izbori u BiH, koji će se održati u oktobru su, upozorava se, mogući okidač sukoba unutar BiH.

– Danas Srbija vodi sličnu politiku koju je vodio Slobodan Milošević uz jedinu promjenu, što se danas snažno oslanja na pomoć i podršku Rusije. Djelovanje i retorika političke i crkvene elite iz Srbije je identična kao krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, ali danas nema JNA, a Srbija je, kao i Rusija, okružena državama koje pripadaju NATO-u. U takvoj situaciji kada srbijanska politika i dalje pokušava manipulirati sa Srbima izvan teritorije Srbije ugrožavajući na određene načine BiH, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru, pa i Hrvatsku, EU se intenzivno pokušava dodvoravati Srbiji, državi koja NATO savez smatra neprijateljskom organizacijom i agresorom – navodi se u analizi instituta iz Ljubljane.

Na kraju se zaključuje kako EU mora mijenjati svoj pristup prema BiH te „favorizirati političare koji su iskreno svojim dosadašnjim odnosom i aktivnostima pokazali da su čvrsto opredijeljeni za euroatlantske integracije“.

– Podrška demokratsko izabranim vladama i političarima iz regiona, koji iskreno podržavaju euroatlantske integracije su najbolji putokaz za EU i trebaju iskoristiti presedane koji su bili upotrijebljeni kod ulaska u EU Rumunije, Bugarske i nekih drugih država. Najave EU i predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera da će se naredno proširenje EU dogoditi 2025. godine i da će tada favorizirana Srbija i Crna Gora postati punopravne članice EU, a preostale države da će biti prepuštene neizvjesnosti i „dobroj volji“ Srbije da blokira druge države regiona na putu ka evropskim integracijama, predstavljalo bi političko i moralno posrnuće EU i još jednu historijski pogrešnu i nepravednu odluku EU, koja će imati dalekosežne posljedice na budućnost regiona i Evrope kao kontinenta – navodi se u analizi Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

(RTVTK/FENA) D.J.