Javni konkurs Fonda za zaštitu okoliša FBiH: TK će aplicirarti za tri projekta

Rješavanje ključnih pitanja zaštite okoliša bila je glavna tema jučer održanog sastanka ministra prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona Zvjezdana Karadžina sa direktorom Fonda za zaštitu okoliša FBiH Fuadom Čibukčićem. Kako nam je kazao ministar Karadžin od Fonda je zatražena pomoć u vezi sa rješavanjem okolišnih problema koji se tiču sanacije jezera Modrac i uklanjanja opasnog otpada kruksa iz industrijske zone grada Tuzle.

Novinarka: Devleta Brkić

Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH raspisao je danas Javni konkurs za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2021. godinu. Ukupni iznos sredstava koja Fond dodjeljuje po ovom konkursu je 10,5 miliona KM. Tim povodom jučer je održan sastanak ministra prostornog uređenja i zaštite okolice TK Zvjezdana Karadžina sa direktorom Fonda Fuadom Čibukčićem. Kako nam je potvrdio ministar Karadžin intencija ovog ministrastva jeste da apliciraju za tri projekta.

– Prvi se tiče izrade studije uticaja na okoliš i zbrinjavanja kruksa iz industrijeske zone Grada Tuzla. Drugi je vezano za dobijanje sredstava za izradu glavnog projkta čišćenja naosa iz jezera Modrac. I treći projekt, koji je na njihov prijedlog, jeste da apliciramo na sredstva koja se tiču punionica za električna vozila za TK, naglasio je ministar Karadžin.

Prema izvještaju o količinama opasnog otpada kruksa u industrijskoj zoni Hak II u Tuzli, kruks se nalazi na dubini od pola do tri metra, a ukupna zapremina kruksa na deponiji je 1.200 – 1.500 kubnik metara. Fond za zaštitu okoliša FBiH uložit će maksimalne napore da se ovo ključno pitanje za Tuzlu riješi sistemski i na najefikasniji način, poručeno je tokom sastanka. Ministar Kardžin ističe da je nakon što je utvrđena količina kruksa slijedeći korak izrada studije uticaja na okoliš.

Ministar Karadžin naglasio je da će resorno ministarstvo nastojati što prije ući i postupak uklanjanja opasnog otpada kruksa dodajući da je bitno skupiti dovoljno sredstava kako bi se to uradilo na valjan način.

– Postoji nekoliko načina, od neutralizacije do dovoljno mjere da se smanji nivo hlora da bi se to moglo spaliti, do potpune neutralizacije. Treći metod je izvoz, kazao nam je Karadžin.

Nus proizvodi iz proizvodnje u fabrikama HAK1 i HAK2 deponovan je do kraja 80-ih godina prošlog vijeka na nepropisan način. Hemijskom analizom utvrđene su povećane količine hlora, koji je kancerogen, korozivan i toksičan, te prisustvo i teških metala hrom, olovo i nikl.

(RTVTK)