ZAGREB (AA) –  Ministri zdravstva Hrvatske i bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH potpisali su sporazum o reciprocitetnoj razmjeni organa za transplantaciju, čime će pacijenti iz Federacije BiH od sada imati pristup Eurotransplantu.

Također, potpisan je sporazum kojim će Hrvatska donirati 5,3 milijuna eura za lijekove Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, javlja Anadolu Agency (AA).

Ministri zdravstva Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine, Milan Kujundžić i Vjekoslav Mandić, potpisali su Protokol o suradnji u području transplantacijske medicine između Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Federalnog ministarstva zdravstva.

„Ovim ugovorom sustav zdravstva Republike Hrvatske pomoći će ugroženim i hitnim pacijentima u Bosni i Hercegovini u transplantaciji solidnih organa, poglavito kod djece i u slučajevima koji ne mogu čekati. S druge strane, Bosna i Hercegovina se obavezuje da će broj doniranih organa iz Republike Hrvatske vratiti u Hrvatsku“, kazao je ministar Milan Kujundžić.

Dodao je kako cilj Hrvatske vlade i Ministarstva zdravstva pomoći razvoju transplantacijske medicine u BiH, s obzirom na to da hrvatski stručnjaci već sada uhodavaju timove koji će u BiH samostalno obavljati transplantaciju organa.

„Vjerujem da će ova suradnja s jedne strane spasiti brojne živote u Bosni i Hercegovini, s druge strane potaknut će građane Bosne i Hercegovine da se uključe i dosegnu, možda ne tako brzo Hrvatsku, jer Hrvatska je postala vodeća zemlja u svijetu, ali da se koracima Hrvatske, i BiH uključi sa donacijama i transplantacijama organa“, kazao je Kujundžić.

Ministar zdravstva Federacije BiH Vjekoslav Mandić istaknuo je kako je ugovor o transplantaciji usuglašen sa europskom misijom TAIEX, čime je građanima Federacije BiH omogućeno da posredno uđu u Eurotransplant, odnosno da imaju pravo na transplantaciju organa unutar ovog velikog europskog sustava.

„Što više imamo eksplantacija i što više organa doniramo, toliko više možemo i tražiti od Eurotransplanta“, kazao je Mandić.

Sporazum je potpisan na bazi reciprociteta, jer će BiH dobiveni broj organa s vremenom vratiti u Eurotransplant.

– Financijska pomoć Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar –

U Ministarstvu zdravstva potpisan je i ugovor između Ministarstva zdravstva i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar o načinu utroška sredstava prema odluci Vlade o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini. Ugovor je potpisao hrvatski ministar zdravstva Kujundžić sa ravnateljem ove bolnice Antom Kvesićem.

Ovaj ugovor ministar Kujundžić nazvao je moralnom i Ustavnom obavezom Republike Hrvatske u pomaganju Hrvata izvan domovine. Pruženu pomoć ocijenio je potrebnom s obzirom na „teško stanje zdravstvenog sustava u BiH i tešku dostupnost lijekova i ugradbenog materijala“.

Ravnatelj mostarske bolnice Ante Kvesić je kazao kako su prilike u bh. zdravstvu poprilično teške te kako su česti slučajevi da se ljudi iz Hercegovine i središnje Bosne, zbog nedostatne usluge, idu liječiti u Hrvatsku, a neki čak, rekao je, preseljavaju u Hrvatsku zbog dugotrajnosti liječenja.

Kvesić je naveo kako bolnica u Mostaru ima preko 350 specijalista koji obavljaju sve zahvate osim transplantacije, s tim da 15 ekipa upravo uči transplantacije po hrvatskim bolnicama.

„Imamo nekoliko tisuća ljudi koji čekaju na transplantaciju“, rekao je Kvesić.

Riječ je o donaciji od 40 milijuna kuna (5,3 milijuna eura) Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar za dospjele dugove za lijekove i ugradbeni medicinski materijal.

U Hrvatskoj liječnici transplantiraju srce, bubrege, jetru, gušteraču, koštanu moždinu, rožnicu, a uskoro će se obavljati i transplantacija pluća, a Hrvatsko je po broju doniranih organa s obzirom na broj stanovnika vodeća među zemljama u svijetu.

Eurotransplantu su pridružene Belgija, Njemačka, Hrvatska, Luksemburg, Nizozemska, Madžarska, Austrija i Slovenija. U zemljama članicama živi gotovo 135 milijuna ljudi, a prednosti suradnje je da postoji samo jedan donorski identifikacijski sustav i samo jedna središnja lista čekanja.

SARAJEVO (AA) – Po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine na području Han Pijeska i Vlasenice slobode su lišene tri osobe osumnjičene za ratni zločin, prenosi Anadolu Agency (AA).

Iz Tužilaštva BiH navode da se radi o osumnjičenima koji su pod istragom zbog ratnih zločina genocida i pomaganja u genocidu u julu 1995. godine.

Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine, u akciji policijskih djelatnika SIPA, na području Vlasenice i Han Pijeska, locirani su i lišeni slobode osumnjičeni Mile Kosorić (1953.), nekadašnji komandant Vlaseničke brigade Drinskog korpusa VRS, Rade Garić (1974.), nekadašnji komandir Interventnog voda Vlaseničke brigade VRS, i Momčilo Tešić (1963.), nekadašnji vojni policajac Vlaseničke brigade VRS.

Na području Han Pijeska i Vlasenice, vrše se pretresi objekata koje koriste osumnjičeni Kosorić i Garić.

Osumnjičeni su pod istragom Tužiteljstva BiH zbog kaznenih djela ratnog zločina i pomaganja u genocidu. Radi se o istrazi vezanoj za događaje u u mjestu Luke kod Vlasenice, koji se odnose na prisilno izdvajanje civila iz konvoja koji su napuštali zaštićenu zonu nakon pada Srebrenice, u mjesecu srpnju 1995. godine, te zatvaranje odvojenih civila u školi odakle su odvedeni na lokalitet Mršića i Jarovlja, gdje su ubijeni, a na lokalitetu Mršića nakon rata pronađena je masovna grobnica sa posmrtnim ostacima ubijenih.

Prema prikupljenim dokazima, na ovim lokalitetima ubijeno je najmanje 30 osoba. U odnosu na osumnjičenog Garića istraga se provodi i za događaje iz perioda od 1992.-1995. na području Vlasenice, a koji se odnose na počinjene ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, koji se odnose na mučenja, zlostavljanja, silovanja i ubojstva žrtava bošnjačke nacionalnosti na tom području.

Mile Kosorić i Momčilo Tešić su osumnjičeni da su počinili kazneno djelo – Genocid iz članka 171. KZ BiH, a u svezi sa člankom 180. stavak 1. i 31. KZ BiH, a Rade Garić kazneno djelo – Zločin protiv čovječnosti iz članka 172. stavak 1. točka h) progon KZ BiH, u svezi sa člankom 172. stavak 1. točke a), e), f) i točka k) KZ BiH, a sve u svezi sa odredbom članka 180. KZ BiH.

Nakon lišenja slobode osumnjičeni će biti privedeni postupajućem tužitelju koji će ispitati osumnjičene i nakon toga donijeti odluku o pokretanju prijedloga za određivanje mjere pritvora, mjera zabrane kao i ostalim aktivnostima u skladu sa zakonom.