Međunarodni dan kulturne raznolikosti obilježen i u Tuzli

U povodu Međunarodnog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj sinoć je u Tuzli održana Javna debata „Tuzla-grad kulturne raznolikosti“. Debatu su organizovali članovi Koalicije za borbu protiv mržnje iz Tuzle, u saradnji sa Međureligijskim vijećem i kulturnim društvima: „Napredak“, „Preporod“ i „Prosvjeta“  i uz podršku Misije OSCE-a u BiH. Ovo je bila prilika za promociju pozitivnih vrijednosti i značaja očuvanja zajedničke tradicije i kulturne baštine“. Učesnici debate su istakli značaj višestoljetne tradicije suživota i tolerancije u BiH, gdje se prepliću civilizacije Istoka i Zapada i najveće svjetske religije: islam, hrišćanstvo i judaizam. Iz tuzlanske Koalicije za borbu protiv mržnje kažu da je kulturna raznolikost bogatstvo, pokretačka snaga razvoja, kreativnosti i uslov opstanka ljudskog društva. „Tribinu organizujemo u povodu Međunarodnog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj jer je to jedan od fokusa same koalicije i jedna od univerzalnih vrijednosti koju svakako treba njegovati i promovisati u svakoj sredini u BiH“, rekla je Dragica Karadžin, službenica za demografski razvoj Ureda OSCE-a. Različitost, razumijevanje, prihvatanje i međusobno poštovanje su vrijednosti koje treba njegovati, rečeno je. Predsjedavajući Odbora za međureligijsku saradnju  Mensur ef. Husić rekao je: „Različitosti su od Boga date, postoje otkako postoji čovjek i u Kuranu je naglašeno da smo stvoreni od jednog čovjeka i jedne žene podijeljene na narode i plemena da bismo se upoznavali. Kulturni i religijski diverzitet su dati od Boga i to ne treba posmatrati kao nedostatak nego kao određenu vrijednost“.Miloš Trišić, paroh tuzlanski  dodaje:  „Samim stvaranjem Adama i Eve Gospod je dao zajednicama ljubav i zapovjed hrišćanima da žive u ljubavi jedni sa drugima i da vole sve ljude oko sebe bez obzira na vjeru i naciju. U Svetom pismu piše da smo svi jedno u našem Bogu Tvorcu“. U javnoj debati „Tuzla-grad kulturne raznolikosti“ sudjelovala su i tradicionalna društva koja su bila nositelji kulturnog razvoja poput „Napretka“, „Preporoda“ i „Prosvjete“. Kultura predstavlja sveobuhvatan način života, sistem vrijednosti, umjetnosti i vjerovanja. Zaključeno je da sličnog društva nema u Evropi.