Međunarodni dan sigurnog korištenja interneta

Širom svijeta 9. februar se obilježava kao dan sigurnog korištenja interneta. Svaka naša posjeta internetu, bilo kakvo objavljivanje i pretraživanje ostaje zapisano  čak i onda kada izbrišemo sadržaj. To se naziva digitalni trag. On je potencijalna opasnost od koje se moramo zaštititi.

Od 7 milijardi  i 900 miliona stanovnika planete Zemlje 5 milijardi i 800 miliona  ima pristup internetu. Svakih 39 sekundi u svijetu se dogodi hakerski napad.Sve što smo ikada pretražili, objavili, ukucali bilo kakav osobni podatak ostao je pohranjen na globalnoj mreži i za sobom ostavlja trag pogodan za različite oblike manipulacije.

 “Svi smo izloženi opasnostima.Opasnostima u pogledu objavljenog i posjećenog sadržaja, izloženi smo u pogledu privatnosti naših podataka, u pogledu zloupotrebe finansijskih podataka počev od kreditnih i debitnih kartica…Dakle, višeslojno smo izloženi tim nekim mogućnostima napada na internetu počev od malicioznog softvera pa do različitih osoba koje zlonamjerno ili slučajno mogu doći do nekih od tih podataka”-Edin Osmanbegović, red. prof. na Ekonomskom fakultetu UNTZ, naučna oblast-digitalna ekonomija

Na području TK zloupotreba interneta većinom su krivična djela gdje je osnovni cilj sticanje protpravne imovinske koristi i iskorištavanje maloljetnika.

 “Na području TK upućeno je 5 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima što je manje u odnosu na 2019..Ono što posebno moram istaći da žrtve krivičnih djela počinjene posredstvom interneta mogu biti djeca i maloljetnici posebno pažnja posvećuje se zaštiti djece i maloljetnika.Uglavnom se to ogleda u počinjenju krivičnog djela iskorištavanja maloljetnika radi ponografije.Prema nadležnom kantonalnom tužilaštvu za ovakva krivična djela u 2020. godini podnešena su tri izvještaja, a u 2019 nije bilo izvještaja.”Amra Kapidžić, portparol MUP-a TK

Djeca su ta koja su  najviše izložena  napadima jer su najmanje zaštićena, najmanje znaju o aspektima sigurnosti, najmanje se mogu sami zaštiti i trebaju određenu pomoć okoline i roditelja.Novoj, internet generaciji djece uloga roditelja je jako bitna.

”Ono što meni  posebno smeta je da se danas roditelji se sve više oslanjaju na internet kao odgojno sredstvo svoje djece a istovremeno zanemaruju koliko zaista zamki i opasnosti to sredstvo komunikacije nosi.Naravno internet je stalni izvor informacija.Možemo ga korisiti za razne stvari  a isto tako evidentno je da on u svakom pogledu utiče kako pozitivno tako i negativno na razne segmente našeg života.”- Mirza Mehmedović, komunikolog

Postoje jednostavna pravila koja treba slijediti kako bi se najmlađi zaštitili.Prema preporukama stručnjaka računar  ili uređaj koji koriste djeca treba biti pod nadzorom i nikako izdvojen kao npr. u dječijoj sobi.

  Roditelji se trebaju upoznati sa što više aspekata sigurnosti na internetu, moraju poznavati korištenje računara kako bi mogli postaviti osnovne alate ili instrumente zaštite počev od antivirusnog softvera pa do određenih aplikacija koje ograničavaju pristup određenim IP adresama itd.Ono što se pokazalo kao dobra praksa je da roditelji zajedno sa djecom trebaju posjećivati  lokacije koje djeca najviše posjećuju i razgovarati o tome.”-Edin Osmanbegović, red. prof. na Ekonomskom fakultetu UNTZ, naučna oblast-digitalna ekonomija

Internet trolovi, seksting, razne grupe i aplikacije koje  djeca ponekad koriste za vrijeđanje ili izostavljanje svojih vršnjaka, happyslapping ili video snimanja sadržaja zlostavljanja, lažno predstavljanje i dopisivanje, dijeljenje pornografskog sadržaja su različiti oblici nasilja na internetu  koji mogu  ostaviti  velike posljedice po život djeteta.