-3.2 C
Tuzla,BA
Srijeda, April 1, 2020
Naslovna Izdvojeno Nelson i Palmer uradili posao Gordane Tadić: Tužilaštvo BiH slijepo pred Dodikovim...

Nelson i Palmer uradili posao Gordane Tadić: Tužilaštvo BiH slijepo pred Dodikovim podrivanjem BiH

0
130

Upozorenje ambasadora Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Erica Nelsona i poruka specijalnog predstavnika SAD-a za Zapadni Balkan Matthewa Palmera inspirirali su Milorada Dodika da revidira svoje secesionističke stavove.

Goodbye, BiH“, sa kojim je započeo svoje izlaganje pred Narodnom skupštinom RS-a, u samo nekoliko dana evoluiralo je u secesiju kao “hipotetičku mogućnost”. “RSexit“, kojem je poželio dobrodošlicu, iznenada je anuliran tvrdnjom da takav plan uopće ne postoji.

Iako je Nelsonova i Palmerova uloga u “obuzdavanju” Dodika pohvalna, za državu BiH je poražavajuća činjenica da je njihovu ulogu trebala imati glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, a to ponovo nije bio slučaj.

Novi Dodikov napad na ustavnopravni poredak BiH ponovo je, sudeći prema izostanku reakcija, “promakao” Tužilaštvu BiH. Za glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić mnogo je važnija konferencija u sunčanoj Dohi, gdje se educira i o korištenju društvenih mreža.

Posljednji Dodikov nasrtaj na Ustav BiH nije prvi pred kojim je Tužilaštvo BiH zažmirilo ili je uradilo sve u svojoj moći da izostanu bilo kakve sankcije zbog takvog djelovanja. Svjedoči tome i ranija optužnica podignuta protiv četiri člana Komisije za sprovođenje referenduma u RS-u, koja je, sasvim očekivano, odbijena. Očekivanje neuspjeha optužnice nije zasnovano na nepostojanju odgovornosti optužene četvorke za neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri kojom se obustavlja primjena Odluke o raspisivanju referenduma o 9. januaru kao “danu RS-a”, već na sadržaju optužnice koju je Sudu BiH dostavio postupajući tužilac Tužilaštva BiH Miroslav D. Marković.

– Optužena četvorka nije imala realnu moć da donese odluku o suspenziji odluke o sprovođenju referenduma s obzirom na to da je većina članova Komisije bila iz reda zastupnika Narodne skupštine RS-a – navodilo se u obrazloženju Suda BiH.

Zastupnici, istaknuli su iz Suda BiH, “najvjerovatnije nisu optuženi zbog toga što kao zastupnici Narodne skupštine RS-a uživaju imunitet”. Zakon o imunitetu RS-a predviđa da o oduzimanju imuniteta zastupnicima Narodne skupštine RS-a, koji se pozovu na njega u sudskom procesu, odlučuje nadležni sud. Međutim, u ovom je slučaju tu odluku, umjesto Suda BiH, donijelo Tužilaštvo BiH.

Nakon što je predmet “Referendum” neslavno okončan, Gordana Tadić je umjesto “v. d.” postala glavna državna tužiteljica u punom mandatu. Odrednicu “v. d.” je izgubila, ali je praksu toleriranja Dodikovih napada na ustavni poredak BiH i dovođenja u pitanje njenog teritorijalnog integriteta Tadić brižljivo sačuvala.

Da je svjesna postojanja obaveze Tužilaštva BiH da reagira u pokušajima degradiranja države BiH, Tadić je demonstrirala na konferenciji za medije u augustu 2017. godine, kada je pozvala tadašnjeg ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da podnese neopozivu ostavku zbog izjave da je BiH “razvaljena država”.

– O tome zašto je BiH razvaljena zemlja će se morati izjasniti u Tužilaštvu BiH. Očito je da će biti u svojstvu osumnjičenog – dodala je Tadić.

Ono što se odnosilo na Mektića se, očigledno, ne odnosi na Dodika i njegove saradnike, u čijem slučaju Tadić nije osjetila potrebu da ispita motive njihovih mnogo pogubnijih konstatacija na račun države BiH, ali i otvorenih napada na njen ustavnopravni poredak.

Činjenica da Tužilaštvo BiH uporno ignorira Dodikovu politiku, koja je savršeno opisana u petnaestak članova Krivičnog zakona BiH koji se odnose na krivična djela protiv integriteta BiH, može se objasniti time što Tadić i ostali tužioci svoj izbor na te pozicije duguju članovima Visokog sudskog tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, predvođenih predsjednikom Milanom Tegeltijom.

Upravo se Tegeltija prošle sedmice odazvao “svesrpskom skupu” u Istočnom Sarajevu, na kojeg je Dodik posredstvom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltija pozvao sve funkcionere u državnim institucijama koji dolaze sa prostora entiteta RS na razgovor o mogućem blokiranju rada državnih institucija dok se ne ispune SNSD-ovi politički zahtjevi.

Takvo otvoreno i nedopustivo podređivanje interesima politike Tegeltija je naknadno pokušao nevješto “oprati” tako što je predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića “pozvao da ga pozove na sastanak”.

– Tegeltiju stalno napadaju zato što radi dobar posao – kazao je Dodik okupljenim zvaničnicima sa državnog nivoa, potvrdivši time da je u potpunosti zadovoljan (ne)funkcionalnošću pravosudnog sistema u BiH.

Kako Tegeltijin angažman iz Dodikove perspektive ocijeniti drugačije od “dobar”, ukoliko u sistemu kojeg kontrolira VSTV nema prostora za sankcioniranje protivustavnog djelovanja, zloupotrebe položaja, korupcije, privrednog kriminala i svih ostalih krivičnih djela koja se u javnosti pripisuju Dodiku i njegovim saradnicima, a koja je kao antiustavne i protivzakonite prepoznala i administracija SAD-a, smjestivši Milorada Dodika i Nikolu Špirića na “crnu listu”.

Reforma pravosuđa u BiH, koja podrazumijeva i reformu VSTV-a, jedan je od prioritetnih koraka kojeg pred BiH nameće i Evropska unija, a kojem se u Parlamentarnoj skupštini BiH, uprkos povremenoj deklarativnoj podršci toj ideji, protivi uglavnom SNSD i njihovi partneri iz entiteta RS. U okolnostima u kojima međunarodni zvaničnici preuzimaju ulogu domaćeg pravosuđa postaje sasvim jasno zašto se sprečava njegova reforma s ciljem stvaranja efikasnijeg sistema koji bi spriječio bilo kakvo protivustavno i nezakonito djelovanje.

(RTVTK/FAKTOR)