Ove godine od utapanja na Panonskim jezerima spašeno pet osoba

Nije više nepoznanica kako je TK svoje turističke potencijale pretvorio u šansu za razvoj. To se posebno ogleda u kupalištima koji onda sa sobom povlače i druge turističke sadržaje. Kako bi boravak na njima bio siguran, potreban je angažman spasilačkih službi kojih na mnogim kupalištima u TK još uvijek nema. Za razliku od njih, tuzlanska Panonica se može pohvaliti dobro uhodanoim višedecenijskim iskustvom u oblasti zaštite i spašavanja svojih posjetilaca.

Panonska jezera u Tuzli osim brojnih jedinstvenih sadržaja, prepoznatljivi su po svjoj redarsko-spasilačkoj službi. Na Strateškim tačkama na kupače ali i one koji užvaju na obali dugoj kilometar i 200 metara paze budne oči 38 spasilaca.
„Naši spasioci su podjeljeni u dvije grupe po 19 ljudi koji rade na poslovima nadzora nad kupalištiem, plažama što je najvažnije uz sve one druge poslove koji se odnose na verbalno upozoravanje naših gostiju na pridržavanje kućnog reda, verbalno upozoravanje na značaj ekološkog održavanja naših plaža, zabrene odlaganja smeća, a sve u skladu sa našim kućnim redom“, ističe Maid Porobić, direktor JP „Panonica“ Tuzla.

Radijus djelovanja spasioca je 50 metra a lijevo i desno od kabine. Tako mogu brzo odgovoriti na poziv u pomoć. Od 2003. u 5 miliona posjeta na Panonici su se desila dva utapanja za koje je utvrđeno da nisu bili odraz greške spasilaca. S druge strane od 2008. godine od utapanja je spašeno oko 140 osoba. Samo ove sezone ovakav crni scenario spriječen je u pet slučajeva. Sigurnosti na kupalištima doprinose i sami kupači svojim odgovornim ponašanjem i poštivanjem pravila kućnog reda ali nekih osnovnih pravila o zaštititi zdravlja.

Kako bi rad spasilačke službe bio jasno definiran JP „Panonica“ već godinama u odnosu na iskustva dopunjava Pravilnik o radu redarsko-spasilačke službe.

„Još od 2006. godine smo samostalno izradili ne samo Pravilnik o spašavanju nego i uredili način rada na ovako velikom kupalištu, s obzirom da na nivou Federacije i BiH još uvijek nemamo Pravilnik o radu na kupalištima ovako velikog tipa. U toku je izrada i tog Pravilnika, ali mi već dugo vremena imamo Pravilnik koji definiše sve, od načina ko može biti spasioc, svi naši ljudi koji rade, ko može biti spasioc“ rekao je Maid Porobić, direktor JP „Panonica“ Tuzla.

Spasioc ne može biti svako. Svake godine oni prolaze obuku fizičkog treninga i prve pomoći. Njihova imena dostavljaju se Hitnoj pomoći i MUP-u TK jer svojim angažmanom postaju službene osobe zadužene za spašavanje života.