Demokratija je jadan od najznačajnijih društvenih pojmova koja treba jačati u svim zemljama svijeta. Među najrazvijenijim su zemlje zapadne Evrope. Bosna i Hercegovina zauzima devedeseto mjesto u svijetu i ima šansu da iz tzv. „hibridne demokratske države“ pređe u „neuređene autokratske države“. Da bi demokratiju dovela na viši nivo mora izvršiti unutrašnju integraciju i jačati u međunarodnim okvirima, kažu stručnjaci iz ove oblasti u povodu obilježavanja 15. septembra Međunarodnog dana demokratije. Generalna skupština UN-a 2007. godine donijela odluku da se 15. septembar obilježava kao Međunarodni dan demokratije. Odgovor na pitanje što je to demokratija i šta je njen bitan sadržaj, različit je među sturčnjacima iz ove oblasti, a pogotovo među političarima, kaže prof.dr. Izudin Hasanović, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Smatra da ispunjavanjem principa demokratije kao što su nacionalna sposobnost političkog sistema, izborni proces, civilno društvo, sloboda medija, smanjenje korupcije, jaka lokalna samouprava, uređen pravni okviri, ne možemo biti zadovoljni.
„Kada je u pitanju BiH ona zauzima negdje devedeseto mjesto u svijetu. Petnaest godina je bila u grupi hibridnih država. Sada ima šansu da pređe u neuređene autokratske zemlje. Najniže je rangirana držana na zapadnom Balkanu kada je u pitanju ovih sedam kriterijuma“, pojašnjava prof.dr. Izudin Hasanović.
Nisu to jedini razlozi zbog kojih je naša zemlja na dnu ljestvice, pojašnjava profesor Hasanović. Izlaz u jačanju demokratije koja je, kako kaže ugrožena, vidi u daljoj integraciji državnih institucija unutar Bosne i Hercegovine, te integraciju u Evropsku uniju i NATO savez. Pravu demokratiju u svijetu ima dvadeset država, djelimičnu pedeset devet, hibridne režime ima trideset sedam, a autoritarne režime pedeset jedna država. Ukoliko Bosna i Hercegovina ne ispuni međunarodne kriterije, kao što su vladavina prava, sloboda medija, smanjenje korupcije i pravo pojedinaca na slobodu i mišljenje upitno je da li će napredovati ili preći u „neuređene autokratske države“, ističe profesor Hasanović.
