Stavovi približeni, ali konkretnih rješenja nema, tako bi se mogao opisati i posljednji, neuspješan, pokušaj dogovora političkih stranka u Bosni i Hercegovni oko izmjena Izbornog zakona. Dok se sve glasnije govori o elektorskom modelu glasanja kojeg nudi međunarodna zajednica i dalje ostaje pitanje zašto se pitanje izbornog zakona ne rješava u Parlamentu BiH i zbog čega javnost nema dovoljno informacija…

Analitičar Vehid Šehić smatra da BiH ulazi u period u kojem se dodatno komplikuje naš izborni sistem… Uz proporcionalani, većinski i delegatski sistem na mala vrata se uvodi i elektorski sistem glasanja, koji se ne koristi niti u jednoj Europskoj zemlji.

• Elektorski sistem postoji u SDA-u, ali to je tradicija… Ali ako bi se došlo do određenih rješenja, ne bih imao ništa protiv elektorskog, ali da on garantuje da će član Predsjedništva BiH biti onaj koji dobije najveći broj glasova – dodaje Šehić.

Stava je da bi bilo dobro da ima glasove od svih građana BiH bez obzira na nacionalnost, jer ne treba zaboraviti da je temljena obaveza svih članova Predsjedništva da predstavljaju državu i da predstavljaju entitete iz kojih dolaze.

• Odnosno, imaju pravo, svako pojedinačno da pokrene pitanje vitalnog entitetskog interesa, ukoliko smatra da je određena odluka na štetu tog entiteta – napominje Šehić.

Izbori će, smatra Šehić, biti održani 2. oktobra, a ukoliko bi i bili postignuti dogovori oko izbornog zakona, pitanje je da li će takav zakon biti implementiran na narednim izborima, jer je vremena malo da bi zakon prošao parlamentranu proceduru i bio objavljen u Službenom listu BiH.

• Jer 4. maja će CIK, u skladu sa Izbornim zakonom, morati donijeti odluku da će se izbori održati 2. oktobra ove godine, po neizmjenjenom Izbornom zakonu i smatram da će izbora biti, ali neće biti implementirane odluke Evropskog suda za ljudska prava i odluka Ustavnog suda BiH.

Šehić posebno naglašava važnost presude Europski sud za ljudska prava u predmetu Zornić…

• Gdje se njoj kao građanki, državljanki BiH daje aktivno i pasivno biračko pravo. Vrlo često niko ne spominje tu odluku, spominje se odluka Pilav, Svetoslav Puradić, Sejdić i Finci, ali oni rješavaju samo jedan dio problema – kaže Vehid Šehić, politički analitičar.

Dodatni teret pregovora jeste i nepovjerenje između aktera političkih dogovora, ali i činjenica da se ne taj posao ne obavlja u Parlamentu BiH. To dovodi u krizu parlamentarnu demokratiju, jer su institucije BiH one koje treba da donose i mjenjaju zakone.