Sociološki i psihološki aspekt komentara o koronavirusu

Od kada se početkom marta koronavirus pojavio u BiH veikom brzinom internet je preplavljen i različitim teorijama zavjere. Pandemija “teorija o nepostojanju virusa” iz dana u dan uzima sve veći zamah. Građani naše zemlje sve više vjeruju da virus zaparvo ne postoji, da se pojedincima plaća da kažu da su pozitivni. No, podaci o novooboljelim i preminulim zapravo su jako zabrinjavajući. U prilogu vam donosimo mišljenje stručnjaka kada su u pitanju komunikološki, sociološki i psihološki aspekt pomenutih teorija zavjere.

Novinar: Devleta Brkić

I dok se epidemiološka situacija u našem kantonu, ali i cijeloj BiH iz dana u dan usložnjava, dok smo sami sebe stavili u situaciju da se susjedi zatvaranjem granica štite od nas, u našoj državi rastu i teorije zavjere o “nepostojećem virusu”. Ugledni akademici, doktori nauka, profesori izloženi su lavini negativnih komentara na društvenim mrežama. Prema mišljenju komunikologa teorije zavjere i dezinformacije jako brzo se šire internetom, što je predstavlja problem u cijelom svijetu. Dodatan problem BiH je, smatraju, nizak nivo komunikacijske kulture.

– To znači da su građani vrlo podložni raznim dezinformacijama, da je sposobnost razlikovanja vjerodostojnih od lažnih informacija na niskom nivou, da je kultura komuniciranja u javnom prostoru vrlo niska, a onda za posljedicu imamo tu popularnost teorija zavjere, dezinformacija, koje imaju dugoročne posljedice. Mi svakodnevno možemo vidjeti komentare, uvrede, klevete kojima su izloženi razni stručnjaci, pojedinci iz različitih sfera društvenog života, i protiv toga se teško boriti, kazala nam je prof. dr Zarfa Hrnjić Kuduzović, Filozofski fakultet UNTZ.

Psiholozi naglašavaju da svaku pojavu na društvenim mrežama treba uzeti sa rezervom. Također, dodaju da kada su u pitanju društvene mreže jedan pojedinac može napraviti više profila i ostavljati komentare i poruke sličnog sadržaja čime će se stvoriti dojam da zapravo desetine i stotine ljudi ima takvo mišljenje. Iskustva pokazuju da osobe koje imaju pozitivno mišeljenje o određenoj pojavi vrlo rijetko isto izražavaju na društvenim mrežama.

– Kada su u pitanju komentari koji se šalju na račun struke, počev od toga da se dovodi u pitanje istinitost onog što struka govori, pa sve do tog da se upućuju lične uvrede i diskreticaija onih stručnjaka koji izlaze u javnost sa provjerenim informacijama. Razloga je mnogo, jer je ljudsko ponašanje vrlo složena pojava i ne postoji univerzalna formula kojom bismo mogli objasniti ponašanje pojedinaca u različitim situacijama, pogotovo ne grupe pjedinaca u istim ili sličnim situacijama, ističe dr. sc. Gabriel Pinkas, pedagog-psiholog.

Socilozi smatraju da je čovjek po prirodi slobodan, komforan, te da nametanje mjera i propisa koje je sa sobom donijela pojava epidemije koronavirusa, kod ljudi izaziva da reaguju na različite načine.

– Svaki pokušaj devolviranja same ove pojave na način da imamo slučajeve gdje se pokušava prezentirati kako za jednog zaraženog se dobiva određeni iznos novca je površan, paušalan. Ali to opet možemo povezati sa bosanskohercegovačkim društvom i sa vremenom koje je iza nas. Jer mi smo zaista jedan duži vremenski period agresije, i u postdejtonskom periodu razvijali jednu tzv. donatorsku svijest, gdje su ljudi navikli da za svoja stanja dobijalju određen iznose, naglašava Midhat Čauševi, dr. socioloških nauka.

Internet generalno, a posebno društvene mreže doprinjele su padu povjerenja u institucije, u stručnjake, u zvanične izvore informacija. Zašto je to tako? Zato što građani često previde činjenicu da na internetu svako može objavljivati informacije, postove, komentare. Jedino rješenje je, smatraju stručnjaci, regulacija internet prostora.

(RTVTK)