TK: Povećan Plan proljetne sjetve

Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je Plan proljetne sjetve za 2021.godini za područje Tuzlanskog kantona. Planom je predviđeno je da se žitaricama, povrtnim, industrijskim i krmnim biljem zasije ukupno 51.919 ha, što je za 2,67% više u odnosu na 2020. godinu.

Kada su u pitanju gradovi i općine, u Gradačcu su planirane najveće površine za sjetvu, slijede Lukavac i Kalesija. Povećanje plana sjetve bilježi se i u Banovićima, Čeliću, Kalesiji, Kladnju, Lukavcu, Sapni, Gradanici, Gradačcu i Tuzli, što je rezultiralo ukupnim povećanjem plana za 2021. godinu. U Živinicama i Doboj Istoku je došlo do smanjenja plana sjetve u odnosu na prethodni period. Srebrenik i Teočak imaju blago odstupanje u odnosu na prethodnu godinu. Kako se u Planu navodi, za realizaciju planirane sjetve potrebna su sredstva u iznosu od oko 72,7 miliona KM.

– Plan proljetne sjetve urađen je na osnovu podataka koje su dostavile općinske, odnosno gradske službe – kaže Vahidin Smajlović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK.

Kukuruz je najzastupljenija žitarica u TK, a od krmnog bilja najviše će biti zasijano kukuruza za silažu. Od povrtnog bilja najzastupljeniji je krompir.

– Ono što bi trebalo pozitivno da utiče na realizaciju proljetne sjetve je podatak da su novčani podsticaji isplaćeni za sve proizvođače za prošlu godinu – dodaje Smajlović.

Nažalost, svakodnevno dolazi do povećanja cijena repromaterijala, mineralnih đubriva, maziva i to bi moglo negativno da se odrazi na proljetnu sjetvu. Ono što će Ministarstvo za poljoprivredu TK u narednom periodu podržavati jeste ukrupnjavanje poljoprivrednih gazdinstava.

– Veće udruživanje i stvaranje zadruga, dalo bi bolje efekte – dodaje Smajlović.

Ministar Smajlović ističe da jake ekonomije jedne države nema bez dobro razvijene i organizovane poljoprivredene proizvodnje. Migracije stanovništva iz ruralnih područja su dovele do toga da su poljoprivredne površine zapuštene, jer nema ko da ih obrađuje. Resorno Kantonalnop ministarstvo stava je da poticaje i izdvajanja za poljoprivrdu treba povećati i na kantonalnom, ali i na nivou države kako bi se održala proizvodnja, stoga će pitanje novčane podrške bit u fokusu rada u narednom periodu.