U industrijskoj zoni HAK II utvrđene velike količine kroksa

Ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK, Zvjezdan Karadžin predstavio je danas izvještaj o količinama opasnog otpada kruksa u industrijskoj zoni, Hak II u Tuzli. Ustanovljena je tačna lokacija deponije, katastarske čestice na kojima se nalazi. Istraživanjem je utvrđeno da se kruks nalazi na dubini od pola do tri metra, a ukupna zapremina kruksa na deponiji je 1200 – 1500 kubnik metara.

Na osnovu istraživanja deponija na kojoj se nalazi kruks ima oblik nepravilnog trougla i zazuzima površinu od 800 do 1000 kvadratnih metara. Količina kruksa koja se nalazi na toj lokaciji iznosi 1370 i 1750 tona.

– Ja sam se nadao da će biti malo manje. Taj dijapazon rezultata mora biti, jer burad nisu u potpunosti sabijena i nije ista količina po buradima. Pored toga ima i u nasutom stanju. U rinfuzi još ima krusk. I radi se o izuzetno velikim količinama – napominje Zvjezdan Karadžin, ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK.

Hemijskom analizom su utvrđene povećane količine hlora, koji je kancerogen, korozivan i toksičan, u iznosu od tri posto, a za spaljivanje u cementarama granične vrijednosti su do 0,8 posto. Utvrđeno je prisustvo i teških metala hrom, olovo i nikl. Nakon analize stanja, zakazan je sastanak kod direktora Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

– Za koji dan će biti raspisan konkurs za projekte za zaštitu okoliša. Između ostalog meći ćemo aplicirati za ovu namjenu. Mi trebamo uraditi i studiju da znamo na koji način se može zbrinuti taj otpad – dodaje Karadžin.

Ta opcija je i najskuplja i koštala bi preko 4,5 miliona KM. Nakon što informcije o stanju HAK I na kojem radi stručna komisija koju je imenovala Vlada TK i nakon informacija o kruks u HAK-u II bit će tražene i mogućnosti apliciranja kod stranih organizacija koje se bave zbrinjevanjem opasnog otpada. Godinama je poznato da se otpad poput kruksa, žive i hlora nalazi u tuzlanskoj industrijskoj zoni i dijelu nekadašnje komunalne deponije Moluhe te da predstavlja veliku opasnost po zdravlje građana, na što su upozoravali stručnjaci s Univerziteta u Tuzli. Sve je to zaostavština iz industrijskih postrojenja koja su djelovala za vrijeme bivše Jugoslavije.