Podignuta optužnica za krijumčarenje migranata zloupotrebom dokumenata BiH i Švicarske

0

Tužitelj Tužiteljstva BiH, podigao je optužnicu protiv Purić Murisa, rođenog 1968. godine u Travniku, državljanina BiH.

Optuženi se tereti, da je u namjeri sticanja nezakonite imovinske koristi, sudjelovao u krijumčarenju osobe A.Q. ilegalnog migranta sa područja Pakistana, sa ciljem da migranta ilegalno prevede preko državne granice BiH, te dalje prema Švicarskoj i zemljama EU.

U optužnici se navodi da je optuženi, pribavio tuđu putnu ispravu BiH i boravišnu dozvolu Švicarske, koje je dao ilegalnom migrantu, te osoblju autobusa rekao da se navodno radi o hendikepiranoj osobi koja ne može govoriti.

U namjeri krijumčarenja optuženi i ilegalni migrant su spriječeni, kada je otkriveno da pakistanski državljanin koristi dokumente BiH, koji glase na drugu osobu, nakon čega je Granična policija spriječila krijumčarenje migranta.

Optuženi se tereti da je počinio kazneno djelo krijumčarenja osoba iz članka 189. Kaznenog zakona BiH.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Turizam će i nakon korona-krize biti velika prilika za bh. ekonomiju (VIDEO)

0

Sektor turizma prije korona-krize bio je najbrži rastući sektor bh. ekonomije te je potrebno poduzeti mjere kako bi u budućnosti turistička industrija bila otpornija na moguće slične događaje u budućnosti.

Istaknula je to predsjednica UO fondacije “Sarajevo Navigator” Nataša Musa, jedna od organizatorica studijskog putovanja inicijative “Odmori u BiH” u okviru kojeg su domaći novinari ovih dana posjetili Blagaj, Počitelj i Mostar.

Jedan od ciljeva inicijative “Odmori u BiH” je motivirati građane Bosne i Hercegovine da dio ili cijeli godišnji odmor provedu u BiH, kazala je Musa u izjavi za Fenu.

– Inicijativa je pokrenuta 7. srpnja ove godine kao odgovor na devastirajuće posljedice koje je pandemija koronavirusa ostavila na ekonomiju, pogotovo turizam. Ona je rezultat naših iscrpnih razgovora sa zainteresiranim stranama iz privatnog i javnog sektora, i smatram kako je ovo potrebno našoj industriji da nekako na jedinstven način prezentiramo sve kapacitete, dakle ne potencijale, nego kapacitete koje BiH ima. Prije pandemije turizam je bio najbrži rastući sektor ekonomije i danas smatram da je to jedan od najizglednijih načina na koje će se BiH razviti i gdje ćemo svi živjeti bolje – istaknula je Musa.

Jedan od dugoročnih ciljeva inicijative “Odmori u BiH” je povećati udio domaćih turista kako bi industrija bila otpornija.

– Ne možemo znati hoće li se ovakve vrste “marketinških zemljotresa”, poput navedene pandemije, događati u budućnosti, ali je moguće da hoće i zato se moramo organizirati i pomoći medijima da točno znaju što imamo i kako da to prezentiraju svojim čitateljima, slušateljima i gledateljima, te kako da na najadekvatniji način provedu svoje odmore i vikende u Bosni i Hercegovini – kazala je Musa.

Pored upoznavanja Bosne i Hercegovine jedan od ciljeva Inicijative je i ukidanje tzv. sezonalnost.

– Sezonalnost, odnosno fokus turizma isključivo na ljetnu sezonu i na velike količine posjetitelja u kratkom vremenskom periodu, nije nešto što je održivo. Mi želimo okrenuti način na koji razmišljamo o turizmu, jer turizam mora biti održiva grana industrije i pandemija nam je došla kao upozorenje da neke stvari možda nismo radili kako treba – kazala je Musa.

Istaknula je kako Bosna i Hercegovina obiluje kulturnim i prirodnim nasljeđem.

– Ono što nas u čitavoj BiH krasi je gostoprimstvo kao i želja i volja da se stvari rade drugačije i da se valorizira i zaštiti i kulturno i prirodno nasljeđe kojima Bosna i Hercegovina zaista obiluje, a pogotovo Hercegovina koja je, rekla bih, spektakularna – navela je Musa.

Novinar Buke Ernest Bučinski kazao je kako mu je ovo već treće putovanje u sklopu projekta “Odmori u BiH”.

– Bio sam u Trebinju, Stocu, Ravnom, Neumu i Mostaru, i mi kao novinari stvarno imamo šta predstaviti i na šta biti ponosni. Ova turistička sezona uništena je zbog pandemije, ali mislim da cijela BiH, a pogotovo Hercegovina, ima ogroman potencijal te kulturno i povijesno naslijeđe i malo koja europska zemlja uopće ima gradove kao što su Trebinje ili Mostar, koji imaju mediteransku klimu i kojima je blizu i more i planina. Kad bi građani Bosne i Hercegovine više putovali po svojoj državi, mislim da bi mogli i u ovakvim situacijama izvući ljude koji žive od turizma – istaknuo je Bučinski.

Posjet Blagaju, Počitelju i Mostaru šesto je putovanje u okviru spomenute inicijative. Ranije su bh. novinari imali prigodu posjetiti Bihać, Tuzlu, Srebrenik, Gradačac, Tjentište, Nacionalni park Sutjeska, Trebinje, Ravno, Stolac, Neum, a sljedećeg tjedna u planu su putovanja u Široki Brijeg, Grude, Ljubuški i Međugorje. Nakon toga na redu su Livno, Tomislavgrad, Banja Luka i drugi bh. gradovi.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH danas o Komisiji za vrijednosne papire

0

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH danas će putem Cisco Webex platforme održati sjednicu na kojoj će razmatrati, po hitnom postupku, izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga i Zakona o unutrašnjem platnom prometu, te dopune Zakona o Komisiji za vrijednosne papire.

Izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga trebale bi se donijeti kako bi se poboljšalo unutrašnje tržište bankovnih usluga, te zbog jačanja tržišnog natjecanja u sektoru bankovnih usluga stanovništvu.

S ciljem poboljšanja transparentnosti i usporedivosti naknada pružatelja platnih usluga, uspostave Registra računa fizičkih osoba, te uvođenja instituta osnovnog računa razmatrat će se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjem platnom prometu.

Novopredloženim rješenjem je ograničena visina međubankarske naknade kod transakcija platnim karticama, koja ne može biti viša od 0,5 posto vrijednosti transakcije izvršene debitnom karticom, a kod transakcija kreditnom karticom ne može biti viša od 0,6 posto vrijednosti transakcija, za prvih 12 mjeseci nakon stupanja na snagu odredbe koja propisuje visinu naknade. Nakon tog razdoblja međubankarske naknade ne mogu biti više od 0,2 posto vrijednosti transakcije kod transakcije izvršene debitnom karticom, te 0,3 više od transakcije izvršene kreditnom karticom.

Pružatelj platne usluge ne može naplatiti niti ponuditi međubankarsku naknadu suprotno ovim ograničenjima, obrazloženo je u zakonu.

Dopuna Zakona o Komisiji za vrijednosne papire važna je jer se njenom provedbom namjerava odblokirati rad ove Komisije, koja ne funkcionira od 30. oktobra prošle godine. Naime, dužnost obnašaju samo dva člana inače petočlane Komisije.

Zato je Vlada Federacije BiH predložila da „izuzetno, u slučaju nemogućnosti imenovanja članova Komisije i njenog nefunkcioniranja na duže razdoblje, predsjednik Federacije BiH, uz suglasnost oba potpredsjednika, imenuje i razrješava privremene članove Komisije, i to na najviše 12 mjeseci, s tim da oni ne mogu biti ponovo imenovani“.

Ovim bi bilo omogućeno je da u kratkom roku budu riješeni zahtjevi investitora i ostalih sudionika na tržištu kapitala.

Osim navedenih tačaka, na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma nalaze se i izmjene i dopune Zakona o fiskalnim sistemima jer je potrebno unaprijediti sistem fiskalizacije.

Neophodno je da postoji sveobuhvatan način evidentiranja prometa i omogućavanja slanja podataka o svakom pojedinačno ostvarenom prometu prema Poreznoj upravi u skladu s tehnološkim razvojem povećane brzine prijenosa podataka i uvođenja 4G mreže u BiH.

Novo je to što bi putem fiskalnih uređaja trebao biti evidentiran promet na koji se ispostavljaju PDV fakture (plaćanje i oslobađanja) pri čemu je uspostavljena izravna veza ovog sa Zakonom o PDV-u.

Također, poslanici će razmatrati predložne zakone o registru finansijskih izvještaja i zakona o računovodstvu i reviziji, kao i izmjenu Zakona o naplati i djelimičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima.

Planirano je i izvjašnjavanje o Nacrtu Regulacionog plana historijskog gradskog područja Blagaj za period od deset godina od dana usvajanja, izvještaju o izvršenju budžeta FBiH za prošlu godinu, kvartalnim izvještajima o dugu za 2019. i 2020. godinu i izvještajima o zaduženju Federacije.

Žestoki osobni napadi u prvoj debati američkih predsjedničkih kandidata

0

Haotična 95-minutna rasprava između američkog predsjednika Donalda Trumpa i demokratskog kandidata Joea Bidena svela se na žestoke osobne napade.

Prvu od tri rasprave u utorak je vodio novinar Chris Wallace, koji se pokušao usredotočiti na politička pitanja poput zdravstvene zaštite, koronavirusa, imenovanja Vrhovnog suda i klimatskih promjena.

Međutim, kandidati su ga više puta osujetili, posebno Trump, koji je uvijek iznova napadao Bidenove mentalne sposobnosti i porodicu bivšeg potpredsjednika, premda su obojica upućivali grozne uvrede, piše dpa. Biden je Trumpa nazvao “klaunom”.

“Gospodo”, uzviknuo je Wallace u jednom trenutku. “Mrzim povisiti glas, ali zašto bih se razlikovao od vas dvoje”, rekao je, paternalističkim tonom dok je vika prelazila u sveukupni osjećaj grubosti.

“Iskreno, nastupili ste više prekidajući”, rekao je Wallace Trumpu, republikanskom kandidatu. “Gospodine, molim vas, prestanite”, više je puta molio predsjednika, u jednom trenutku priznajući da postaje nemoguće pratiti raspravu.

Biden je rekao da se suzdržavao kad je trebalo napasti Trumpovu porodicu, ali nije štedio udarce u vezi sa samim Trumpom.

“Ti si najgori predsjednik kojeg je Amerika ikad imala”, rekao je Biden, optužujući Trumpa zbog njegovog upravljanja koronavirusom, koji je ubio više od 200.000 ljudi u zemlji, i ekonomijom zbog pandemije i zaključavanja.

Biden je optužio predsjednika da je “štene” ruskog predsjednika Vladimira Putina, među mnoštvom uvreda, uključujući izbjegavanje plaćanja poreza, i nazivajući ga “rasistom” “koji raspiruje podjele.

“Ovo je predsjednik koji je sve iskoristio pokušavajući stvoriti rasističku mržnju, rasističku podjelu”, rekao je Biden. “Samo natoči benzin na vatru.”

Demokratski kandidat rekao je da je Obamina administracija ostavila Trumpu “procvat” ekonomije, a sada je u recesiji. “Pod ovim predsjednikom postali smo slabiji, bolesniji, siromašniji, podijeljeniji i nasilniji”, rekao je Biden.

Trump je više puta govorio o Bidenovim sinu Hunteru zbog složenih poslova u Rusiji i Ukrajini, kao i problemu s drogom mlađeg Bidenovog sina.

Na ekonomskom planu Trump je rekao kako će Biden ‘uništiti ovu zemlju’.

Rasprava o koronavirusu bila je među najžešćim. Biden je zahtijevao da Trump postane “pametan” u vezi s njegovim odgovorom ili će mnogo više ljudi umrijeti.

“Nikada nemojte koristiti riječ pametno sa mnom … Nema ništa pametno u vama, Joe”, rekao je Trump.

Predsjednik je insistirao da će se vakcina uskoro razviti zahvaljujući njegovoj politici, dok je Biden izrazio sumnju u vakcine proizašle iz projekata koje vodi Bijela kuća.

U raspravi, čak i ako je bila posebno žestoka, vidjelo se i da je Biden rekao da će prihvatiti rezultat izbora, kakav god on bio, dok je Trump nastavio s tvrdnjama o izbornoj krađi, pokazavši da ne želi prihvatiti gubitak.

“Ako pobijedim, to će biti prihvaćeno. Ako izgubim, to će biti prihvaćeno”, rekao je Biden izražavajući uvjerenje da će, ako glasači izađu, biti izabran.

S druge strane, Trump zbog glasanja poštom tvrdi da postoji mogućnost “lažnih izbora” koji bi bili usmjereni protiv njega.

“Nadam se da će to biti pošteni izbori”, rekao je Trump, nakon što je komentirao da, ako vidi da se manipulira s glasačkim listićima, da “ne može ići uz to”.

Trenutna anketa gledatelja emitera CBS otkrila je da većina smatra kako je prva predsjednička debata imala “negativan” ton, dok je samo 17 posto reklo da su dobili pozitivnu vibraciju iz debate.

Tačnije, 69 posto anketiranih reklo je da su “iznervirani”, a samo 17 posto smatra da ih je rasprava “informirala”.

Istraživanje je pokazalo da 48 posto ljudi misli da je demokratski kandidat Joe Biden bio ispred, dok 41 posto misli da je pobijedio predsjednik Donald Trump. Ostatak anketiranih smatra da su bili izjednačeni, navodi dpa.

Tajvan pogodio zemljotres jačine 5,1 stepeni

0
– Američka agencija za geološka istraživanja (USGS) saopćila je da je epicentar zemljotresa zabilježen 35 kilometara jugoistočno od Jiufena na dubini od 102 kilometra

TAIPEI (AA) – Na Tajvanu je zabilježen zemljotres jačine 5,1 stepeni, javlja Anadolu Agency (AA).

Američka agencija za geološka istraživanja (USGS) saopćila je da je epicentar zemljotresa zabilježen 35 kilometara jugoistočno od Jiufena na dubini od 102 kilometra.

S druge strane, Centralni meteorološki ured Tajvana objavio je da je jačina zemljotresa iznosila 5,9 stepeni.

Još uvijek nije poznato da li je u zemljotresu bilo ljudskih žrtava.

Košarka: Bosna Royal će igrati prvenstvo BiH

0

Kotizacija za učešće u Ligi 14 iznosi 9.000 KM, a taj iznos će Košarkaškom savezu Bosne i Hercegovine uplatiti Općina Centar i Grad Sarajevo.

JUče je u prostorijama Općine Centar načelnik Nedžad Ajnadžić održao sastanak s predsjednikom Košarkaškog kluba Bosna Royal Almirom Bradićem s kojim je razgovarao o aktivnostima kluba, ali i finansijskoj pomoći nekadašnem prvaku Evrope.

Općina Centar će dati 60 posto, a Gradska uprava Grada Sarajeva 40 posto sredstava neophodnih za takmičenje Studenata u prvenstvu BiH.

Azerbejdžan tvrdi da Armenija stavlja u pogon raketne sisteme S-300

0

BAKU, 30. septembra (FENA) – Armenija je počela s razmještanjem raketnih sistema S-300 iz Jerevana prema regijama u kojima operacije provodi azerbejdžanska vojska, saopćio je šef Ureda za odnose s medijima Ministarstva odbrane Azerbejdžana pukovnik Vagif Dergahli.

“Raspolažemo s obavještajnim podacima da Jerevan premješta sisteme S-300 za protivvazdušnu odbranu prema našim regijama koje drže pod okupacijom. Raketne sisteme će vojska Azerbejdžana uništiti čim uđu u okupirana područja”, poručio je u utorak Dergahli, prenosi Anadolu Agency (AA).

Istakavši da će S-300 raketni sistemi doživjeti sudbinu druge vojne opreme Armenije koju je uništila vojska Azerbejdžana, Dergahli je kazao i kako se i u posljednjim sukobima potvrdilo da su armenske tvrdnje o nepobjedivosti njihove vojske ništa više od puke legende.

Armenske snage u nedjelju ujutro izvele su nove napade na azerbejdžanska naselja i položaje, a azerbejdžanske snage su odgovorile napadima na armenske položaje.

Armenske vlasti su potom proglasile opću mobilizaciju i ratno stanje zbog sukoba u regiji Nagorno-Karabah, a i vlasti Azerbejdžana su proglasile ratno stanje za 19 područja, uključujući i glavni grad Baku.

Od 1991. godine armenska vojska ilegalno okupira Nagorno-Karabah, međunarodno priznati teritorij Azerbejdžana.

Četiri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i dvije rezolucije Generalne skupštine UN-a, kao i mnoge međunarodne organizacije, zahtijevaju povlačenje okupatorskih armenskih snaga iz Nagorno-Karabaha i sedam drugih okupiranih azerbejdžanskih regija.

Džaferović: Dati garancije da će BiH intenzivnije ići evropskim putem (VIDEO)

0

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović izrazio je nadu, uoči posjete članova Predsjedništva Briselu, da će se intenzivirati put BiH ka Evropskoj uniji, posebno jer je urađeno nekoliko stvari od 14 prioriteta definiranih u Mišljenju Evropske komisije.

Napomenuo je da postoji i plan kako pristupiti rješenju ostalih prioriteta i o tome će, kaže, obavijestiti dužnosnike u Briselu.

– Nadam se da će se Predsjedništvo BiH predstaviti u svjetlu u kojem treba kako bi dali garancije EU da će BiH intenzivnije ići svojim evropskim putem – dodao je Džaferović u izjavi na sarajevskom aerodromu pred polazak.

Izrazio je uvjerenje da bi nakon toga BiH mogla očekivati i dobijanje kandidatskog statusa i to krajem ove ili najkasnije početkom 2021. godine, ali napominje da sve to zavisi od BiH.

– Ova posjeta je da se još jednom potvrdi i pobudi evropski put BiH i kod nas u BiH kada su u pitanju naše institucije, ali i u Evropskoj uniji odnosno kada su u pitanju institucije EU – naglasio je.

Mišljenja je da je na snazi trenutno opstrukcija u radu Vijeća ministara podsjećajući da je cijela godina bila potrebna da bi se usvojio Godišnji nacionalni plan (ANP) koji je od BiH tražio NATO te je na snazi bio zastoj u radu parlamenta i Vijeća ministara iako tada ministri nisu bili iz SNSD-a.

Nakon toga je došla odluka Ustavnog suda BiH koja je bila potrebna, ali je to iskorišteno da se napravi nova blokada Vijeća ministra i Parlamentarne skupštine BiH i to je potrajalo neko vrijeme.

– Uspjeli smo deblokirati rad Vijeća ministara i Parlamenta BiH i to u vrijeme kada je došla pandemija koronavirusa, ali uspjeli smo u zadnjih nekoliko mjeseci riješiti neke od prioriteta – kazao je Džaferović.

Nažalost, istaknuo je, u BiH postoje neke snage koje su spremne da opstruiraju rad institucija ne bi li postigli neke ciljeve te je ponovio da im je to uzaludan posao zbog čega se i nada da će se svi okrenuti reformama i ispunjavanju bh. obaveza i na EU i NATO putu kako bi svima bilo bolje u BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Željko Komšić odlaze u službenu posjetu Briselu gdje će se sastati s predsjednikom Evropskog parlamenta Davidom Marijom Sassolijem.

Planiran je i radni ručak sa komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Oliverom Varhelyjem te susrest s potpredsjednikom Evropske komisije i visokim predstavnikom za vanjske poslove i sigurnu politiku Josephom Borrellom.

Komšić: Napredak ka EU je napravljen, ali moglo se više uraditi (VIDEO)

0

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ocijenio je, uoči posjete Briselu, da evropski put BiH nije upitan te da niko u Bosni i Hercegovini to ne dovodi u pitanje, za razliku od NATO puta.

Kaže da ga je iznenadio poziv u Brisel jer nije očekivao da će on doći u vrijeme pandemije koronavirusa kada je teško putovati, ali je očigledno da dužnosnici Evropske unije koji su pozvali Predsjedništvo BiH u posjetu žele nešto i da im saopće.

– Taj ograničeni napredak koji definitivno jesmo napravili kao država u provođenju ovih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije postoji, a da li je on razlog za zadovoljstvo, mišljenja sam da se moglo više uraditi – kazao je.

Očekuje da će to biti rečeno i u Briselu, da je BiH napravila neke korake, ali da je trebala ubrzati napredak jer od BiH se očekuje da se donese novi Zakon o javnim nabavkama, izmjenu Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) te da se krene u reformu javne administracije.

Komšić ocjenjuje da je to lakši dio posla i to je metodologija kakvu je postavila Evropska komisija, a potom će se morati početi raditi na težim stvarima koje podrazumijevaju ozbiljne izmjene Izbornog zakona, pa čak i Ustava BiH u smislu prije svega implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava.

– Svjesni smo koliko je to teško u političkim odnosima koji vladaju u BiH u ovom trenutku s nadom da će se to promijeniti ubuduće – dodao je Komšić.

Podvukao je da ovo nije jedini poziv u Brisel Predsjedništvu BiH koje je pozvano i 9. oktobra kada bi se trebali susresti s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom, a Komšić očekuje da će se tada razgovarati o istim temama.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Željko Komšić odlaze u službenu posjetu Briselu gdje će se sastati s predsjednikom Evropskog parlamenta Davidom Marijom Sassolijem.

Planiran je i radni ručak sa komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Oliverom Varhelyjem te susret s potpredsjednikom Evropske komisije i visokim predstavnikom za vanjske poslove i sigurnu politiku Josephom Borrellom.

Obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića na sastanku lidera u UN-u (VIDEO)

0

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se na sastanaku lidera na marginama 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pod nazivom “Finansiranje razvoja u doba i poslije pandemije Covid-19”, u organizaciji premijera Kanade Justina Trudeaua, generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa i premijera Jamajke Andrewa Holnessa.

Govor prenosimo u cijelosti:

“Čini mi naročitu čast što se u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine obraćam u okviru izuzetno važne diskusije na temu globalnog razvoja u vremenu krize.

Za moju zemlju su većina ovih pitanja vrlo aktuelna pa dozvolite da se kratko osvrnem na svaku od njih po temama:

– Vanjskofinansiranje i doznake – BiH je jedan od zemalja sa najvećim prilivom doznaka (oko 9% BDP-a) u svijetu i na osnovu njih funkcioniraju mnogi segmenti ekonomije i znatan broj stanovnika podupire svoj životni standard. Poremećaji u njihovom prilivu može imati znatan uticaj na domaću ekonomiju. Strane direktne investicije su također važan izvor vanjskog finansiranja, ali i dobijanja novih tehnologija i pristupa stranom tržištu, zato je neophodno inicirati da se nastave i da se eliminiraju zapreke i zatvaranje tokova iz razvijenog svijeta

– Teret dugovanja ne predstavlja za Bosnu i Hercegovinu akutan problem i naše servisiranje je uredno i stabilno. Ali krizna vremena u kojima živimo, traže da se učine napori na olakšavanju položaja dužnika, da se privremeno rasterete da bi se fiskalni prihodi mogli iskoristiti za saniranje šteta i spašavanje ekonomije

– Uključivanje privatnog sektora je od ključne važnosti, a zemlje u razvoju nisu često privlačne za velike privatne investiture. Naš bankarski sistem je dominantno u stranom vlasništvu, i na osnovu toga je proteklih godina imao neophodnu stabilnost. Pojačani angažman privatnog sektora može snažno potaknuti razvoj, i te mjere moraju biti tako dizajnirane da privatni kreditori prepoznaju mogućnosti. Odlivi kapitala iz zemalja u razvoju od preko 100 milijardi dolara na početku krize jasno pokazuje da nemamo adekvatan sistem i da su zemlje u razvoju prve žrtve finansijskih poremećaja, što ima ozbiljne posljedice za njihov razvoj

– Održivost oporavka – Bosna i Hercegovina je jasno podržala sve globalne inicijative i nastavit će se zalagati za očuvanje okoliša, smanjivanja zagađivanja prema međunarodnim konvencijama, ali u ovim naporima očekujemo pomoć razvojnih agencija, zemalja donatora i drugih.

– Globalna likvidnost i finansijska stabilnost – hitna finansijska pomoć koju je naša zemlja dobila – ili je na putu da dobije – imala je vrlo pozitivan efekat za našu likvidnost i ublažila je posljedice krize. Ona pokazuje koliko je važno da se obilato intervenira u ovakvim vremenima, i pozdravljamo dalje napore da se proširi pomoć i alocira prema zemljama sa potrebama, jer to sprečava urušavanje postojeće međunarodne monetarne arhitekture i omogućava ekonomsku saradnju zemalja.

– Nelegalni finansijski tokovi se moraju strogo nadzirati i otkrivati, jer oni podrivaju ekonomske sisteme i ugrožavaju sigurnost. Izražavamo punu potporu i bit ćemo oslonac u međunarodnoj koordinaciji na otkrivanju nelegalnih finansijskih tokova.

Na samome kraju, želim još jednom naglasiti punu podršku inicijativi projektu Finansiranja razvoja u doba i poslije COVID-a 19, uz poziv na solidarnost između razvijenih i zemalja u razvoju, jer od odluka koje bude donijela naša generacija ovisit će životi generacija koje dolaze”.