Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine podigao je optužnicu protiv Dragoljuba Kunarca zvanog „Žaga“ i „Dragan“, rođenog 1960. godine u Foči, državljanina BiH, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora po presudi MKSJ-a.

Optuženi se tereti da je za vrijeme rata u BiH, u vrijeme širokog i sistematičnog napada vojnih, paravojnih i policijskih snaga Srpske Republike BiH, a potom Republike Srpske, vršio progon civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti na području Foče, postupajući suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava kršeći odredbe ženevskih konvencija.

Optuženi se tereti da je, u svojstvu komandira specijalne jedinice VRS zv. „Žaga“, zajedno sa drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima „Žagine“ jedinice, 27. i 28. jula 1992. godine, s područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće,  u okviru progona učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacinalnosti.

Prilikom tog napada na civile bošnjačke nacionalnosti, optuženi se tereti i da je sudjelovao u paljenju kuća i imovine.

Optuženi se tereti za krivično djelo zločini protiv čovječnosti, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo će navode optužnice dokazivati pozivanjem 45 svjedoka i prilaganjem oko 205 materijalnih dokaza.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik napustio je danas sastanak članova kolektivnog šefa države sa delegacijom Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u zgradi Predsjedništva BiH  budući da na sastanku nije bilo zastave Republike Srpske.

Dodik je na početku sastanka pozdravio prisutne i onda kazao da nisu stečeni uvjeti za njegovo prisustvo na sjednici jer nije bilo zastave RS.

Politički direktori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira (PIC) danas u Sarajevu nastavljaju dvodnevni sastanak na kojem razmatraju trenutnu situaciju u BiH i izazove s kojima se zemlja suočava.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić pozdravio je ocjenu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga o potrebi aktivacije Akcionog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u.

Komšić je saglasan sa Stoltenbergom u pogledu prihvatanja ponude koju je NATO uputio Bosni i Hercegovini.

Član Predsjedništva BiH ujedno poziva sve domaće političke aktere da ulože dodatne napore kako bi došlo do aktivacije MAP-a – saopćeno je iz državnog predsjedništva.

Komšić je podsjetio na Strategiju vanjske politike BiH koja je u martu tekuće godine usvojena od Predsjedništva BiH, a u čijim osnovama je istaknuto da nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine, te da će prioritetne aktivnosti biti prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP-a.

U tome smislu, strateške odluke Predsjedništva BiH predstavljaju jedini kredibilan i obavezujući dokument na osnovu kojih se može dalje postupati u procesu NATO integracija – navodi se u saopćenju.

(RTVTK/FENA) J.Č.

Dreković je uhapšen u svom stanu u Alipašinoj ulici, po nalogu Tužilaštva BiH, a zbog sumnje da je počinio ratni zločin.

Iz SIPA-e su kazali da nam za sada samo mogu potvrditi da je u Sarajevu uhapšena jedna osoba i da će više informacija biti poznato u devet sati. Međutim, informacije o hapšenju Drekovića potvrdili su nam advokati Mirsad Crnovršanin i Kadrija Kolić.

Podsjećamo, Peti korpus Armije RBiH bio je jedan od ukupno sedam korpusa u Armiji BiH, a odlukom Predsjedništva BiH formiran je 21. oktobra 1992. godine, na slobodnoj teritoriji sjeverozapadne Bosne, odnosno Cazinske krajine. Komanda korpusa nalazila se u Bihaću, a zona odgovornosti obuhvatala je skoro kompletnu Krajinu.

Tokom cijelog rata, korpus je djelovao u teškim uslovima, u potpunom okruženju, suprostavljajući se dvostrukom, a u jednom periodu i trostrukom neprijatelju. Na dan formiranja, Peti korpus je u svom sastavu imao sedam brigada, a naredbom Predsjedništva BiH, njegovi komandanti tokom rata bili su generali Ramiz Dreković i Atif Dudaković.

Tokom operacije “Sana 95”, vođene u jesen 1995. godine, Peti korpus je u potpunosti porazio Abdićeve snage i oslobodio Veliku Kladušu, te porazio snage Vojske Republike Srpske oslobodivši Bosanski Petrovac, Ključ i Bosansku Krupu, da bi na kraju ove operacije u sadejstvu sa Sedmim korpusom Armije RBiH oslobodio i Sanski Most.

Povišene vrijednosti zračnih polutanata otežavaju disanje i ne dozvoljavaju dovoljnu zasićenost kiseonika u krvi i plućima, posebno kod hroničnih bolesnika, starijih osoba i manje djece. Dugoročan boravak u sredinama sa visokim nivoom aerozagađenja velik je faktor rizika za obolijevanje od hroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kao i pogoršanje već postojećih oboljenja, potvrdili su za Fenu iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Iz te institucije podsjećaju da nepovoljan uticaj aerozagađenja na zdravlje ljudi potvrđuje i činjenica da se u zimskom periodu zbog veće koncentracije štetnih čestica i gasova u vazduhu ljekarima obraća povećan broj pacijenata sa smetnjama vezanim za respiratorni i kardiovaskularni sistem. Naročito je povećan broj akutnih infekcija gornjih i donjih dijelova respiratornog sistema (najčešće “grebanje u grlu”, curenje iz nosa, kašalj),

Istraživanja su pokazala da u gradskim sredinama u kojima građani udišu veće količine štetnih gasova i čestica, više i obolijevaju od hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (bronhitis, astma, emfizem). Međutim, aerozagađenje nije jedini uzročni faktor u obolijevanju i smrtnosti od respiratornih, kardiovaskularnih i drugih oboljenja. Navedena oboljenja mogu uzrokovati i nezdravi stilovi života (npr. pušenje, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost), nasljedni faktori itd, naglašavaju iz Zavoda.

Podvlače da rješavanje pitanja aerozagađenja iziskuje multisektoralni pristup, uz učešće svih relevantnih sektora i institucija (okoliš, urbanizam, saobraćaj, zdravstvo, obrazovanje).

U cilju preveniranja akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja stanovništvu Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH preporučuje nekoliko zaštitnih mjera.

Potrebno je smanjiti kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka. Hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagađenja.

Dok traju epizode visokog zagađenja zraka, poseban doprinos očuvanju zdravlja predstavlja odlazak na obližnje planine svakog vikenda. Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama.

Takođe se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom, jer se na taj način zbog dubokog disanja veće količine zračnih polutanata unose u pluća. Potrebno je smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama i korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet.

Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitne maske za aerozagađenje (najbolju zaštitu pružaju standardizovane zaštitne maske), koje se mogu nabaviti u bolje opremljenim apotekama i prodavnicama medicinske opreme, naglašavaju iz Zavoda.

Preporučuju i smanjenje korištenja privatnih automobila te korištenje sredstva javnog gradskog prevoza koji ne zagađuju okoliš.

Iz Zavoda ističu da postoji mnoštvo aerozagađivača i bezbroj njihovih kombinacija, ali se ipak izdvajaju neki za koje se zna da nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i životnoj sredini.

Za najopasnije se smatraju ugljikovodonici, prizemni ozon, ugljen monoksid, azotni dioksid, sumpor dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina). Koncentracija ugljen monoksida, ugljen dioksida, azotnog i sumpornog dioksida i lebdećih čestica (PM), naročito je povećana tokom zime. Lebdeće čestice prečnika 10 mikrometara, a posebno one prečnika 2,5 mikrometra predstavljaju posebnu opasnost po zdravlje stanovništva, jer mogu doprijeti duboko u pluća.