Memorijalni centar Srebrenica u julu otvara pet novih izložbenih postavki

Memorijalni centar Srebrenica će u julu otvoriti nove četiri izložbe posvećene sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici, koje će biti dijelom stalne postavke u budućnosti. Rezultat je to vrijednog istraživačkog rada ove institucije u posljednjih godinu dana, ali i partnerstava sa organizacijama i umjetnicima iz zemlje i svijeta.

– Pozivamo sve zainteresovane da iskoriste period manje gužve u nekoliko dana prije Dana sjećanja na genocid u Srebrenici i dženaze 11. jula, te da posjete Potočare i upoznaju se s novim izložbama koje će biti predstavljene u tom periodu – poručio je kustos Memorijalnog centra Hasan Hasanović.

Prva u nizu otvorenja novih izložbenih postavki je ona 7. jula od 16 sati, kada će javnosti biti predstavljena “Srebrenica: Naša priča”, prikaz sveobuhvatnog istraživanja, intervjua i pregleda oralne historije – sjećanja na opsadu i genocid u Srebrenici.

– Zahvalni smo Vladi Ujedinjenog Kraljevstva koje je, putem projekta ‘Istina, dijalog, budućnost’, podržala postavku ove izložbe, zahvaljujući čemu sada imamo jedan savremeni prikaz i spoj svih sjećanja u tematske cjeline koje približavaju iskustvo Srebrenice posjetiocima – poručio je Hasanović, koji je i glavni autor izložbe.

Nosioci istraživačkog rada izložbe “Srebrenica: Naša priča”, pored Hasanovića, bili su Ahmedin Đozić, Ahmo Mehmedović, Mahir Omerović, Lamija Grebo, Redžep Ustić, Džanuma Džinić, Almasa Salihović, Asima Hodžić i Lejla Avdić. Dizajn Vodiča uradio je dizajner Dino Hujić.

– Veoma nam je bilo važno da zaokružimo istraživanje u kojem smo prikupili brojna svjedočenja. Ovo je generacijski projekat, on nam daje uvid u sjećanja ljudi, u različite perspektive, te će realizirano biti osnov za istraživanja u decenijama pred nama. Posebno sam ponosan što smo u ove aktivnosti uključili novu generaciju istraživača i mladih stručanjaka, koji su većinom dijelom povratničke zajednice u Srebrenici. To je još jedna poruka: preživjeli smo, potomci onih ubijenih u genocidu danas rade na tome da istina nikada ne bude zaboravljena – zaključio je Hasanović.

Za 8. juli u 17 sati je zakazano otvorenje izložbe Jelene Jaćimović „ArchiWar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“, koja će biti prenesena iz Beograda u Sarajevo. Izložba je nastala u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo, te prati priču Amre Begić Fazlić.

– Izložba Jelene Jaćimović prošle godine u Beogradu poslala je snažnu poruku. Zahvalna sam što imamo priliku da sada ovu postavku prenesemo u Memorijalni centar. Nikada nije bilo važnije da razgovaramo u regionu, da uključujemo ljude i da Srebrenica bude mjesto otvoreno za mlade umjetnice i umjetnike koji žele dati svoj doprinos kulturi sjećanja – poručila je Amra Begić Fazlić.

Narednog dana, 9. jula u 12 sati će biti otvorena izložba Paula Lowea “Ožiljci”, koja je realizirana u saradnji Memorijalnog centra Srebrenica i MESS-a.

– Ogromna mi je čast i privilegija da mogu izložiti svoje pejsaže opsade Sarajeva u Memorijalnom centru u Srebrenici. Ova lokacija je puna sjećanja i osjećanja kao mjesto traume, ali i kao mjesto traženja pravde u odnosu na genocidne kampanje koje su opustošile Srebrenicu, Sarajevo, Foču, Goražde, Prijedor, Banja Luku i toliko drugih zajednica širom Bosne i Hercegovine. Instalaciju posvećujem sjećanju i u čast svih žrtava – dodao je fotograf Paul Lowe.

– Veliko nam je zadovoljstvo da se suradnja između Festivala MESS i Memorijalnog centra Srebrenica nastavlja i ove godine te da imamo priliku i ovaj put uzeti učešće u najznačajnijem događaju kada je u pitanju kultura sjećanja u BiH. Posebno nam je drago da ove godine u okviru obilježavanja godišnjice genocida počinjenog u Srebrenici predstavljamo rad Paula Lowea, izuzetno značajnog fotografa i dobitnika Nagrade za doprinos očuvanju kulture sjećanja koju dodjeljuje Modul Memorije – napomenuo je direktor Festivala MESS Nihad Kreševljaković.

I konačno, 10. jula u 16 sati će biti predstavljene izložbe “Duh doma” i “Gradim kuću sjećanja”.

– Izložba ‘Duh doma’ je realizirana zahvaljujući podršci Nacionalnog fonda za demokratiju, Rockefeller fondacije, Sigrid Rausing Trusta i Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Ona prati priče porušenih i obnovljenih kuća istočne Bosne te priče onih koji su ubijeni i koji su preživjeli genocid. Priče objekata i priče ljudi se na taj način povezuju, što onda prevazilazi kontekst genocida i rata od 1992. do 1995. godine, već pronalazi svoj put da opiše tematiku povratka i obnove života u ovom dijelu zemlje – poručila je Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja s kojim je Memorijalni centar Srebrenica pripremio ovu izložbu.

Na izložbi su, pored tima Centra za postkonfliktna istraživanja radili i istraživači iz Srebrenice Enver Šečić i Valentina Gagić, te grupa bosanskohercegovačkih i međunarodnih fotografa uključujući Aidu Redžepagić, Denisa Ruvića, Armina Gracu, Kemala Softića, Gabriele Zukauskaite i Erin Brown.

Druga izložba “Gradim kuću sjećanja” realizirana je na temelju bosanskih ćilima sjećanja koje su izradile i donirale žene iz udruženja BosFam. Postavku izložbe je priredio Ismet Lisica sa timom koji čine Naida Lisica, Dunja Krvavac, Nedim Mutevelić, te Ahmo Mehmedović iz Memorijalnog centra.

– Instalacija “Gradim kuću sjećanja” predstavlja 12 bosanskih ćilima koje je Memorijalnom centru Srebrenica, 2020. poklonilo udruženje BosFam. Ćilimi koje su tkale preživjele žrtve genocida postaju utočišta sjećanja na sve žrtve genocida i njihove živote. Arhetip bosanske kuće, je jednostavna kvadratna struktura sa kosim krovom. Ta kuća je sinonim porodične tradicije. U njoj se rađa, odrasta, živi i umire. Tako bi u ovoj zemlji trebalo da arhetipski žive i umiru sretni ljudi. Mimo tog obrasca sve drugo je zlo i nesreća. Ako se desi rat i genocid, žrtve najbrutalnije budu ubijene, preživjeli ostaju i bez svojih najbližih ali i bez sjećanja koje kuća i sve u njoj predstavlja. Simbolična izgradnja kuće od ćilima je djelimično vraćanje u osnovni arhetip. Ali samo po konstrukciji i namjeri. Jer su ‘zidovi’ kuće napravljeni od ćilima. Tkanih rukama preživjelih žrtava genocida, u pomen ubijenima u genocidu i sjećanju na njihove živote – kazao je Lisica.

Sa ovim postavkama Memorijalni centar Srebrenica će udvostručiti broj stalnih izložbenih postavki u ovoj instituciji, čime će postati jedan od najbogatije uređenih memorijala i muzeja u regiji. Također, vrijedi napomenuti da se ove aktivnosti realiziraju u vremenu kada je veliki dio kompleksa u fazi rekonstrukcije, zbog čega je nekoliko postavki iz ranijeg perioda privremeno zatvoreno, saopćeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica.