Riječ struke: Kako razlikovati simptome alergije od onih koje izaziva infekcija koronavirusom

Alergije su danas veliki problem zbog kojeg pati sve veći broj ljudi. Širenje koronavirusa cijelim svijetom poklopilo se sa sezonom gripe, a kako ona polako popušta, javljaju se novi problemi.

Dolaskom proljeća priroda se budi, sve cvijeta, a u zraku je sve više alergena koji obično izazivaju simptome na gornjim disajnim putevima.

Upravo zbog toga pitali smo Vildanu Begić Mujkić, urednicu i predsjednicu Udruženja pacijenata s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom iz klinike.ba, kako razlikovati simptome alergije od simptoma koje izaziva infekcija koronavirusom, na koji način se zaštititi i olakšati život osobama koje pate od alergija.

“S obzirom na to da je koncentracija polena u zraku veoma visoka te da osobe koje pate od alergija u ovom periodu osjećaju simptome polenske groznice, važno je da se objasne razlike između simptoma alergije i simptoma koronavirusa. Naime, alergija se javlja kao odgovor imunog sistema koji određenu tvar vidi kao štetnu za organizam te burno reaguje na nju. Tvari koje uzrokuju alergijske reakcije jednim imenom nazivamo alergenima. Kada neko ima alergije, imunološki sistem proizvodi antitijela koja se nazivaju imunoglobulini. Ova antitijela reaguju na alergene”, pojašnjava Begić Mujkić.

Alergija je uzrokovana reakcijom vlastitog imunog sistema

Simptom ove reakcije poznat je, dodaje, kao alergijska reakcija.

“Alergija je uzrokovana reakcijom vlastitog imunog sistema koji inače štiti tijelo od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija i virusa. Međutim, u slučaju kad osoba ima alergiju, imuni sistem reaguje pretjerano te pokušava zaštititi organizam od tvari koje inače nisu štetne, koje se nalaze u prirodi. Kod osoba koje nisu alergične, imuni sistem je zapamtio alergene kao bezazlene tvari i ne poduzima ništa pri susretu s njima. Kod alergičnih osoba imuni sistem reaguje burno, kao da je riječ o nekoj infekciji, te tako nastaju simptomi alergije”, govori naša sagovornica.

Prema članku koji je objavio Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, glavne razlike u simptomima alergije i infekcije COVID-19 ogledaju se u tome što kod prisutnosti koronavirusa, osoba može imati temperaturu, bol u mišićima, opću slabost i grlobolju, dok kod osoba koje pate od alergija to nije slučaj.Također, alergične osobe stalno kišu, imaju zapušen nos i prisutno je curenje iz nosa, suzenje i pečenje očiju, dok kod zaraženih koronavirusom to uglavnom nije slučaj.

Prije svega, važno je znati, napominje, o kojoj alergiji govorimo. Ukoliko se misli na alergiju na polen, smjernice za pacijente su vrlo jasne.

“Ograničite kretanje kada je koncentracija polena visoka. Ovo će smanjiti količinu polenskog alergena koji udahnete te će smanjiti simptome. Najbolje je izaći poslije padanja kiše, a preporuka je i nošenje antialergijskih maski ukoliko je izlazak neophodan u vrijeme visoke koncentracije polena”, kaže.

Važno je također, ističe, držati zatvorene prozore i uzimati propisanu terapiju.

“Ukoliko koristite klima uređaje, obavezno neka budu s HEPA filterom. Ovo se odnosi na sve vrste klima, uključujući one u prijevoznim sredstvima. Osim toga, počnite uzimati terapiju koju vam je ljekar propisao, odnosno lijekove protiv simptoma alergije prije početka sezone polena. Lijekovi će spriječiti ispuštanje histamina koji uzrokuje simptome alergija”, poručuje Begić Mujkić.

Podijelila je s nama još nekoliko vrlo važnih savjeta.

“Obavezno se tuširajte i operite kosu šamponom prije spavanja. Ovo će ukloniti polen iz vaše kose i s vaše kože te spriječiti zadržavanje na posteljini. Mijenjajte posteljinu sedmično, uz prethodno pranje na najvišoj temperaturi. Po mogućnosti koristite antialergijsku certificiranu posteljinu. Nosite naočale i kape, što će spriječiti prisustvo polena u vašoj kosi te kontakt s očima. Također, ograničite blizak kontakt s kućnim ljubimcima koji provode vrijeme vani, prilikom ulaska u kući, odmah se presvucite, nemojte sušiti veš vani, najbolja opcija je korištenje sušilice. I na koncu, planirajte odmore u skladu s dostupnim polenskim kalendarima za određeno područje”, savjetuje.

Mada mnogi znaju da alergija nije izlječiva, ipak postoje metode u liječenju kojima se alergijske reakcije smanjuju. Za pacijenta je, kaže nam, najvažnije da se ukloni simptom alergije, kako bi mu se život odvijao bez ograničenja.

“Ovo obično uključuje pravovremenu reakciju i odgovarajuću terapiju ljekara. Kako navodi specijalizirani medij za atopijske bolesti www.klinika.ba, u liječenju alergije na polen ili alergijskog rinitisa naprimjer, koriste se preventivne mjere i terapijski postupci. Preventivne mjere se odnose na izbjegavanje alergena i poboljšanje životnih uslova ili promjena sredine u kojoj živimo. Terapijski postupci su imunoterapija i primjena lijekova”, govori Begić Mujkić.

Najbolji način da se promijeni alergijski status organizma jeste, dodaje, specifična imunoterapija ili alergijska vakcinacija.

“Ona se primjenjuje samo kada je sklop alergijske preosjetljivosti takav da se može primijeniti, odnosno kada postoji preosjetljivost samo na jednu grupu polena (peludi) ili na jedan cjelogodišnji alergen. Najbolji rezultati imunoterapije postižu se pri alergiji na polene trava ili na prašinsku grinju. Nakon provedene imunoterapije, kod većine bolesnika alergijske tegobe se smanjuju i prorjeđuju, a kod nekih gotovo nestaju. Radi se o unošenju alergena na koji je osoba preosjetljiva na drugačiji način (potkožnim injekcijama), ono što se inače unosi kada nastaje alergijska reakcija (udisanjem). Organizam tada stvara blokirajuća antitijela, a uključuju se i drugi zaštitni mehanizmi te je pri ponovljenom susretu s tim alergenom alergijska reakcija manja. Bolesnik razvija toleranciju na alergen koji mu stvara tegobe”, pojašnjava.

Ono što su žohari za insekte, to je ambrozija za biljke

Kada govorimo o primjeni lijekova, najvažnija su, ističe, grupa lijekova u liječenju simptoma alergije antihistaminici. Oni se primjenjuju redovno u sezoni polenacije, dakle kada su u zraku prisutne materije na koje je organizam razvio preosjetljivost.

“Osim antihistaminika, u liječenju alergijskog rinitisa i polenske groznice najčešće se koriste topički kortikosteroidi. Oni u terapijskim koncentracijama za liječenje nosa ne ulaze u krv te nema sistemskih neželjenih pojava vezanih uz upotrebu ovih lijekova, već samo poželjno dejstvo na sluznicu nosa. Topički kortikosteroidi uspješno smanjuju alergijsku upalu u sluznici nosa, time se smanjuje začepljenost nosa i svi ostali simptomi alergijskog rinitisa”, govori.

Ono što su žohari za insekte, to je ambrozija za biljke, poručuje Vildana. U narodu poznata kao limundžik, partizanka, krausova trava ili fazanuša je zapravo ambrozija koja je jedna od najizdržljivijih i najotpornijih vrsta korova. Pripada porodici biljaka Asteraceae kojoj pripadaju i žalfija i suncokret.

“Preporuke za smanjenje simptoma alergije na polen se odnose i na alergiju na polen ambrozije. S tim da je veoma važno napomenuti da je jedna od inicijativa koju provodi Udruženje pacijenata s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom BiH upravo pravovremena reakcija, odnosno fizičko uklanjanje ambrozije prije samog cvjetanja”, kazala je Begić Mujkić.

Alergični na ambroziju, nastavlja, mogu imati alergijsku reakciju kada jedu dinje, grožđe, tikvice, mrkvu, lubenicu, celer, banane, krastavac, sjemenke suncokreta ili kada piju čaj od kamilice ili jedu med koji sadrži polen iz porodice biljaka Asteraceae kojoj pripada ambrozija.

“Unakrsna reakcija najčešće se manifestuje na sluznici usne duplje u vidu svraba, otežanog gutanja i grebanja grla, oticanja jezika i usana, ali moguća je i pojava ozbiljnijih simptoma. Proteini voća i povrća su često slični proteinima alergene biljke”, kaže. 

Na kraju razgovora, s našim čitaocima, a posebno onima koji imaju probleme s alergijama, Begić Mujkić je podijelila nekoliko savjeta za svakodnevnu primjenu.

1. Hidratacija. Savjetuje se 8-10 čaša vode na dan. Možete piti čaj od kurkume koji djeluje antiupalno, kurkuma je također prirodno sredstvo protiv bolova. Izbjegavajte čaj od kamilice zbog unakrsne alergije.

2. Hrana. Pored toga što treba izbjegavati određenu hranu koja je ukrštena s polenom ambrozije, pokušajte unositi što više proteina, ribe i mesa, naročito lososa i govedine, ako na njih niste alergični. Budite oprezni sa svježim voćem i povrćem, medom i orašastim plodovima.

3. Osluškujte svoje tijelo. Pratite stolicu, nadutost stomaka, kožu te na taj način osigurajte da ne jedete namirnice koje vam smetaju. 

4. Higijena. Perite kosu svaku noć, redovno mijenjajte posteljinu koju ste oprali na minimalno 60 stepeni. Budite oprezni s hemijom i mirisima koji dodatno narušavaju imunitet. Izbjegavajte omekšivače, izbjeljivače, parfeme, dezodoranse, sapune, osvježivače i koristite prirodne deterdžente i organsku dekorativnu kozmetiku.

RTVTK / klix.ba