Uticaj koronavirusa na društvo

Pandemija koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet, dovela je do određenih promjena u svim sferama ljudskog života. Zatvorene su škole, fakluteti, vrtići, frizerski i kozmetički saloni, tržni centri. Svakodnevno slušamo vijesti o novooboljelim, izliječenim, umrlim. No, iako zvuči nevjerovatno koronavirus ima i pozitivne posljedice. To su prije svega uticaj na životnu sredinu, ali i na činjenicu da je porodica ponovo postala centar zbivanja.

Svijet se susreo sa novom društvenom pojavom, a to je pandemija koronavirusa. Ono što posebno karakterizira ovaj period jeste činjenica da smo promijenili odnos prije svega prema samima sebi, što je direktno uticalo i na naš odnos koji imamo prema porodici.

– Kada je u pitanju porodica sigurno smo sada u prilici da uvidimo koliko smo vremena trošili u nekim normalnim okolnostima na određene naše procese, a u isto vrijeme smo zanemarivali svakodnevne obaveze koje smo imali prema najužim članovima porodice. Porodica je sigurno u ovom periodu postala centar zbivanja, to je prije svega zbog preporuka koje smo dobili od strane nadležnih institucija. Sugerisano nam je da smanjimo taj socijalni kontakt, da smanjimo svoje kretanje, odnosno naše svakodnevne obaveze. Porodica je postala centar zbivanja, i članovi porodice su zaista postali povezani jedni sa drugima na jedan specifičan način, kazao nam je Midhat Čaušević, doktor socioloških nauka.

Jedna od obaveznih mjera tokom pandemije koronavirusa je i držanje obavezne socijalne  distance koja, ističe naš sagovornik, sa sobom nosi i određene negativne strane.

– Ono što želim istaći da ova preporuka socijalne distance ima i određene negativne strane. To je prije svega da su pojedine kategorije ljudi koji su po svojoj strukturi samačke, došli u jednu vrstu izolacije, u smislu da nemaju tog socijalnog kontakta, a u isto vrijeme im je onemogućeno fizičko kretanje kroz njihove svakodnevne aktivnosti.

Proces kroz koji prolazimo pomoći će nam da napravimo analizu gdje smo bili prije, odnosno gdje smo sada i šta možemo biti u budućnosti.

– Sigurno je da naš svakodnevni ritam života neće biti isti kao što je bio prije korone, a u isto vrijeme smo mi svako sebi pojedinačno dokazali bez čega sve možemo, odnosno šta možemo sebi staviti kao prioritet. Vjerujem da kada su u pitanju sveukupni ovi procesi da će i ovaj period iznijeti neka pozitivna iskustva. Tu prije svega mislim na naš odnos naspram prirode, životne okoline. Raduje činjenica da kao nikad imamo čiste rijeke i jezera. Imali smo i određenu vrstu novog iskustva gdje smo pojedine planinske vrhove vidjeli bez magle, bez zagađenja, nakon 30 godina, istakao je Čaušević.

Čovijek kao društveno biće svakodnevno se prilagođava vremenu i prostoru u kojem živi. Kada će doći kraj ovoj pojavi još se ne zna. Sigurno je jedno – morat  ćemo se naviknuti da živimo sa koronavirusom. Ono što ćemo i u budućnosti morati praktikovati jesu preporuke stručnih ljudi.

(RTVTK)