Borovac: Sprečavanje diskriminacije zadaća svakog civiliziranog društva

SARAJEVO, 4. decembra (FENA) – Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Semiha Borovac ocijenila je da je sprječavanje diskriminacije zadaća svakog civiliziranog i demokratskog društva te da predstavlja temeljni princip evropske demokratije.

Kazala je to na Konferenciji “Ostvarivanje prava na rad bez diskriminacije” koja je počela danas u Sarajevu u povodu obilježavanja 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava u organizaciji Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH te uz podršku Misije OSCE-a u BiH.

Sa druge strane, istakla je Borovac, pravo na rad je temeljno ljudsko pravo, ali i temelj razvoja svakog društva.

– Tu leži i odgovor zašto je od krucijalne važnosti da se svima osiguraju jednake šanse bez diskriminacije po bilo kojem osnovu – poručila je Borovac te dodala da samo u takvom sistemu, kvalitet i kompetentnost mogu doći do izražaja.

Međutim, Borovac smatra da je sve to nedokučivo u sistemu s hiljadama obespravljenih radnika i sistemu koji se nije oslobodio diskriminacije i korupcije, koje su odlike društava u tranziciji, kakvo je i bh. društvo.

Istakla je kako se sprječavanje diskriminacije u oblasti rada u BiH, pored Zakona o radu, Zakona o državnoj službi, Zakona o zabrani diskriminacije, zasniva i na međunarodnim i evropskim mehanizmima zaštite ljudskih prava te da su među njima najvažniji UN-ov Međunarodni pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodna konvencija o ukidanju diskriminacije žena, Konvencija o pravima djeteta, Konvencija za osobe s invaliditetom i konvencije Vijeća Evrope te Revidirana evropska socijalna povelja i Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama.

Slijedom izvještaja po navedenim konvencijama u dijelovima koji tretiraju problem diskriminacije u oblasti rada, Borovac kaže da je vlastima BiH dat niz preporuka za unaprjeđenje zakonodavnog okvira u oblasti rada i zapošljavanja, osiguranju zaštite žena i muškaraca, zaštitu djece od štetnog rada, zaštitu zaposlenih osoba od bilo kojeg vida diskriminacije, a posebno mobinga.

Navela je da je u posljednjem periodu napravljen napredak u BiH u smislu unapređenja zakonskog okvira, prije svega donošenjem Zakona o zabrani diskriminacije u BiH koji je usklađen s pravnom stečevinom Evropske unije i međunarodnim standardima ljudskih prava kada je u pitanju borba protiv diskriminacije.

Napredak je, kazala je Borovac, ostvaren i donošenjem novih, modernih entitetskih zakona o radu koji upotpunjuju okvir za zaštitu od diskriminacije u oblasti rada u vidu postizanja veće transparentnosti pri zapošljavanju, jačanju mehanizama borbe protiv mobinga i jačanju sindikalnog organiziranja.

Borovac je dodala da ocjenu o napretku upotpunjuju i aktivnosti umjerene na usvajanje i provođenje odgovarajućih strategija, planova, programa kojima se osigurava konkurentnost na tržištu rada i poticaji za ubrzanije zapošljavanja, ali i programi za osiguravanje osnovnih prava iz oblasti rada kao što je pomoć u slučaju nezaposlenosti, reguliranje prava na porodiljsko odsustvo, subvencije za brigu o djeci i slično.

– Međutim, sve to gubi svoj smisao ako naši građani ne osjećaju pravnu sigurnost, a ona se najbolje osjeti kada se navedeni propisi i politike dosljedno primjenjuju i kada su osigurani finasijski i ljudski resursi za njihovu primjernu, kada nadležne institucije vrše njihov nadzor i preuzimaju potrebne i blagovremene mjere za zaštitu građana – istakla je.

Nažalost, Borovac cijeni da praksa pokazuje kako institucije nisu na visini zadatka kada su u pitanju te njihove obaveze što je i osnovni uzrok povreda ljudskih prava medu kojima i prava na rad.

– Krajnje je vrijeme je da institucije i odgovorni nosioci funkcija preuzmu odgovornost za primjenu zakona i politika jer je to jedini put da se vrati povjerenje građana u pravni sistem – kazala je.

Borovac je zaključila da pravna sigurnost mora postojati na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, a to znači da građani moraju imati jednak obim i pristup pravima bez obzira u kojem dijelu BiH žive i rade.

Šef Misije OSCE-a u BiH Bruce G. Berton smatra da su BiH potrebne inkluzivnije i sigurnije zajednice, bez mržnje i diskriminacije.

– Iako je pred nama dosta posla, na susretima poput ovoga, okupljaju se akteri važni za rješavanje najurgentnijih pitanja u BiH u oblasti ljudskih prava, uključujući tu i pravo na učešće na tržištu rada bez diskriminacije – naglasio je.

Da bi se povećao obim zaštite građana BiH od diskriminacije, uključujući i diskriminaciju na tržištu rada, Berton ističe da je potrebno osigurati punu primjenu Zakona o zabrani diskriminacije, što zahtijeva dodatnu obuku pravnika, informiranje građana o odredbama Zakona i izradu programskog dokumenta za njegovu provedbu na nivou cijele države.

Naglasio je da će Misija OSCE-a u BiH u 2018. godini nastaviti pružati podršku Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH u izradi tog dokumenta te da se time nastavlja rad Misije u sferi aktivnog pružanja podrške, lobiranja i praćenja primjene Zakona o zabrani diskriminacije.

Nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije 2016. godine, Berton je kazao da je Misija OSCE-a posebnu pažnju posvetila praćenju primjera diskriminacije na tržištu rada.

Prema njihovim zapažanjima, naglasio je, većina postupaka u vezi diskriminacije koji se vode pred sudovima u BiH, odnose se na diskriminaciju pri zapošljavanju.

Berton je naglasio da je iz tog razloga Misija OSCE-a u BiH pružila podršku pravosudnim institucijama u BiH organiziranjem obuke za više od 700 sudija iz BiH o Zakonu o zabrani diskriminacije te podršku u organiziranju godišnjih konferencija o stanju ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini.

– Na Međunarodni dan ljudskih prava važno je da se prisjetimo svega onoga što nastojimo postići u BiH i razmislimo o našim zajedničkim ciljevima, pomirenju, toleranciji i nediskriminaciji – na tržištu rada i cijelom društvu – zaključio je Berton.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Borislav Bojić istakao je da je cilj Konferencije da se određenim temama da značaj kako bi ukazali na ostvarivanje jednog od osnovnih ljudskih prava, a to je rad bez diskriminacije.

Očekuje da će kroz raspravu ukazati na probleme koji se odnose na diskriminaciju te da će to pitanje razmatrati sa više aspekata, kao da li je pravo na rad samo zapošljavanje ili je povreda prava na rad i kad osoba dobije otkaz, između ostalog.

Dodao je da na Konferenciji učestvuje određeni broj eksperata iz ove oblasti te izrazio je nadu da će nadležne institucije ovom pitanju posvetiti posebnu pažnju.

Planirano je da učesnici konferencije sa više aspekata razmatraju  jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na rad, podizanje svijesti o ljudskim pravima stvaranjem prostora koji se odnosi na zapošlјavanje, jednake mogućnosti u pitanjima zapošlјavanja, zabranu diskriminacije u zapošlјavanju, te na mogućnosti osiguravanja pravičnog tretmana i uključenost za sve u BiH.

(RTVTK/FENA) M.B.