Dom zdravlja u Gradačcu nekada je bio respektabilna zdravstvena ustanova, u čijem je sastavu radilo i porodilište. Mendžment ove ustanove u saradnji sa Gradom i privrednicima danas ovoj ustanovi pokušava vratiti “stari sjaj”.

Uspjeli su za građane vratiti mogućnost sistematskih i ljekarskih pregleda u okvire ove zdravstvene ustanove. Pokušavaju dovesti nedostajuće specijaliste, kako građani ne bi morali putovati na specijalističke preglede na UKC Tuzla.

– Ja sam pokrenuo aktivnosti oko toga da napravimo ugovor sa UKC-om Tuzla da nam jednom sedmično dolazi specijalista za uho, grlo, nos, dermatovenerolog i specijalista ortoped – ističe dr. Semir Turbić, v. d. direktora Doma zdravlja Gradačac.

Uporedo, rade i na osavremenjavaju opreme, a veliku podršku imaju od Grada i privrednika.

– Mi smo odlučili da uđemo u projekat kupovine modernog, digitalnog rendgen aparata. Nažalost mi smo ostali jedan od rijetkih domova zdravlja i rijetkih gradova koji koristi satri aparat koji jako puno zrači i koji se jako često kvari. Imamo velike troškove na njemu. I kvalitet slike nije onakav kakav bi trebao da bude – dodaje Turbić.

Već su pokrenute aktivnosti na kupovini autoklava koji služi za sterilizaciju instrumenta. Na putu su da dobiju i dvije peći na pelet za grijanje Doma zdravlja. Do sada su se grijali na ugalj a trošili su godišnje 300 tona uglja, te su bili jedan od najvećih zagađivača zraka u Gradačcu.

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK imenovalo je tim koji je radio analizu zaostalih, opasnih supstanci u prostoru nekadašnje fabrike HAK 1. Na osnovu te analize sačinjen je Izvještaj o procjeni stanja opasnog otpada. Podsjećamo, ranijim je istraživanjima utvrđeno da se opasna materija kruks nalazi u krugu fabrike HAK 1 na dubinu od pola do tri i po metra, a ukupna zapremina je od 1.200 do 1.500 metara kubnih.

Dugogodišnja priča da građani Tuzle žive uz kancerogenu deponiju nedavno je i zvanično je potvrđena. Tim stručnjaka, koje je imenovala Vlada Tuzlanskog kantona potvrdio je prisustvo izuzetno velikih količina opasnog otpada u industrijskoj zoni, a sačinio je i zvanični Izvještaj o procjeni stanja opasnog otpada u krugu fabrike HAK 1.

– Oni su izvršili vizuelnu inspekciju na licu mjesta, popisali šta su vidjeli i sa kakvim su se predmetima suočili. Zatim su izučili sav materijal koji su imali. Hronologija događaja od osnivanja firme pa do zatvaranja je data u radu. Definisano je šta se prošlim nalazima iz 2013. i 2019. našlo – kaže Zvjezdan Karadžin, ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK.

Radi se o opasnom otpadu kojeg je godinama stvarala hemijska industrija u Tuzli, a koji nije propisno odlagan. Istraživanjem je utvrđeno da se kruks nalazi na dubinu od pola do tri i po metra, a ukupna zapremina je do 1.500 metara kubnih. Hemijskom analizom uz kruks utvrđene i povećane količine hlora u iznosu od tri posto. Pronađeni još i teški metali u povećanom sadržaju, kao što su hrom, olovo i nikl, a označeni su kao otrovni i kancerogeni.

– Mi smo uzeli sebi zadatak da vidimo sa kakvim se problemom suočavamo. Mi smo to definisali. Sada je naše da to predamo firmi „Organika“ i da oni riješe taj problem. U njihovom je domenu, pošto je to privatno vlasništvo – dodaje Karadžin.

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK podršku će pružiti i kroz apliciranje za projekt u okviru kojeg će se ispitati i tlo oko elektrolize, kako bi se utvrdilo i koja je zagađanost sa aspekta žive i do koje dubine.

– Jer do sada se ispitivalo samo do dubine temelja, a to je nedovoljno. Moralo se ispitivati do prvog nepropusnog sloja za koji treba da ustanovimo gdje se nalazi. To je potencijalno velika opasnost i to je nešto sa čim „Organika“ nema puno veze, jer oni nikada nisu pokrenuli elektrolizu. Oni nikada nisu proizvodili hlor na licu mjesta, nega su uvozili cisterne sa hlorom koji su koristili direktno.

Pred resornim kantonalnim ministarstvom sada se nalaze aktivnosti koje će voditi u smjeru neutralizacije opasnih materija. S tim u vezi, predate su aplicije prema Fondu za zaštitu okoliša gdje se, između ostalog, traži novac za izradu Studije o uticaju na okoliš za uklanjanje kruksa iz industijske zone grada Tuzla.

Nakon više od pet godina sudskih sporova Sportska dvorana “Skenderija” u Gradačcu vraćena je na upravljanje lokalnoj zajednici. U narednom peridu doći će do značajnih investicija koje će popraviti izgled ovog objekta koji je centar sportskog, društvenog i poslovnog života u Gradačcu.

Objekat sportske dvorane trenutno je u lošem stanju. Lokalna zajednica od marta poduzima aktivnosti s ciljem popravljanja trenutnog stanja, te su s tim u vezi imali nekoliko manjih investicija.

– Koje se odnose otkanjanje određenih kvarova na elektroinstalacijama, sistemu grijanja, mokrim čvorovima, a u planu je nabavka novog kotla za grijanje ovog objekta kao i određena sredstva u smislu nabavke nove rasvjete u samoj dvorani i utopljavanje objekta u smislu zamjene stolarije – ističe Edis Dervišagić, gradonačelnik Gradačca.

Objekat, naglašava Dervišagić, radi u punom kapacitetu. Sportski klubovi, bez naknade, treniraju i koriste sportsku dvoranu. U njemu se nalazi i veliki broj poslovnih prostora. I ove godine Skenderija će biti mjesto održavanja poznatog Sajma šljive, koji će biti otvoren od 25. do 28. augusta.

– Vjerujem da ćemo, u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom, uspjeti da ne samo da održimo tradiciju Sajma u Gradačcu, koji nosi naziv Dani šljive, isti naziv kakav je bio u vrijeme osnivanja Sajma, daleke 1969. godine, nego da ćemo pored očuvanja tradicije, Sajam podići na još jedan znatno viši nivo – dodaje Dervišagić.

“Skenderija” je središte je sportskog, društevnog i privrednog života Gradačaca. Objektom trenutno upravlja JP “Pakinzi” Gradačac, a od 2016. godina vođena je pravna borba kako bi bio vraćen na upravljanje Gradu.