Tuzlanska publika sinoć je u BKC TK Tuzla mogla pogledati predstavu “Balkanski špijun u Sarajevu” Narodnog pozorišta Sarajevo. Predstava je rađena po tekstu Dušana Kovačevića, a adaptaciju i režiju potpisuje Sulejman Kupusović. „Balkanski špijun u Sarajevu“ premijerno je izveden 29. novembra 2012. i od tada interes javnosti ne jenjava, te je i ovo, njeno drugo izvođenje pred tuzlanskom publikom bilo rasprodato.

Izvanrednom adaptacijom teksta i njegovim smještanjem u najaktuelniju bosanskohercegovačku stvarnost, komedija ‘Balkanski špijun u Sarajevu’ Dušana Kovačevića po kojem je svojevremeno i snimljen kultni film, osamdesetih godina prošlog stoljeća, još uvijek je svježa, žestoka i nadasve duhovita satira koja raduje i nasmijava teatarsku publiku.

Kontekst predstave Balkanski špijun u Sarajevu nešto je drugačiji u odnosu na original. Kroz niz već poznatih, ali i inovativnih komičnih situacija, bavi se odnosom domaćih i susjednih političara prema Bosni i Hercegovini. Predstava Balkanski špijun u Sarajevu jedna je od ozbiljnih komedija, koje osim pregršt smijeha donose i dosta tema za razmišljanje. Prožima se tema jugonostalgije , kao i današnjih, ali i svjetskih aktuelnih tema terorizma, koje je Kupusović grandiozno-satirično smjestio u Bosnu gdje se kroz komediju nasmijao patološkoj opsjednutosti banjalučkih i beogradskih političara, samozvanih eksperata za terorizam, koji su tvrdili da je Bosna leglo Al-Kaide. S druge strane, smještena je tema o religiji, islamističkim idejama ljudi koji sebi daju za pravo da odlučuju da li je neko religiozniji ili ne od njih, jer ulazeći u krizu prisjećaju se Jugoslavije i režima koji ih sve više rastužuje zbog činjenice da današnji lideri ne obraćaju pažnju na “malog čovjeka”.

Spektakularne izvedbe glavnih glumaca: Izudina Bajrovića, Ejle Bavčić-Tarakčija, Aldina Omerovića, Zane Marjanović i Milana Pavlovića, podigli su ovu predstavu na visoki nivo i od dana premijere, 29. novembra 2012. do danas puni salu Narodnog pozorišta Sarajevo kao i na brojnim gostovanjima gdje je uvijek dobivala mnoge nagrade i priznanja.

Deseta sjednica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održana je 12. aprila 2017. godine. Predsjedavajući Komisije Goran Milojević i članovi prof. dr. Amir Pašić i Radoje Vidović donijeli su odluku o proglašenju historijske građevine – Srpska pravoslavna crkva sv. Trojice u Ravnom, nacionalnim spomenikom BiH.

Pored toga, donesene su i odluke da sljedeća dobra ne ispunjavaju kriterije za proglašenje nacionalnim spomenicima BiH:

• Džamija Rotimlja, Općina Stolac,

• Džamija Borojevići, Općina Stolac, i

• Mezarje porodice Ibrahimpašić sa mjestom i ostacima Deli Murat-begovog turbeta u Bjelaju, Općina Bosanski Petrovac.

Na desetoj sjednici donesena je Odluka o produženju režima zaštite za dva dobara za koja je istekao rok od jedne godine od dana podnošenja peticije (dobra koja se nalaze na Listi peticija, odnosno dobra za koje nije donesena konačna odluka).

Komisija je na 10. sjednici razmatrala zahtjev Općine Ilidža za izmjenu odluke (brisanje katastarskih čestica na kojima su urađeni arheološki istražni radovi) za Arheološko područje – Butmir.

Komisija je utvrdila da dostavljeni Izvještaj o arheološkim prethodnim radovima istražnog karaktera – Plan preventivne prospekcije arheološkog potencijala na arheološkom području Butmir ispunjava uvjete propisane Odlukom Komisije o proglašenju Arheološkog područja – prahistorijsko naselje u Butmiru, općina Ilidža nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 82/07 i 48/13).

Komisija smatra da je navedeni Plan ponudio konkretne rezultate u svrhu dokazivanja postojanja neolitskog naselja na Butmiru, zbog čega predlaže da se i za preostali dio zone zaštite provedu istraživanja istom metodom, kako bi se sagledala cjelokupna situacija lokaliteta i definirala zona zaštite.
Nakon provedene prospekcije arheološkog potencijala na kompletnom prostoru nacionalnog spomenika i dostavljenog Izvještaja, Komisija će pristupiti izmjeni i dopuni Odluke i definiranju kompletne zone zaštite. Po provođenju izmjene i dopune Odluke moguće je pristupiti sistematskom arheološkom istraživanju lokaliteta i uređenju arheološkog parka.

Dvadeset deveti Sarajevski sajam knjiga otvorio je vrata posjetiocima koji će ovih dana uživati u velikoj ponudi i niskim cijenama. U okviru Sajma knjiga koji će trajati do 24. aprila, održava se i 14. Bijenale knjige, na kojem učestvovuje 160 izlagača iz 18 zemalja. Ova međunarodna manifestacija okupila je izlagače iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Turske i drugih zemalja. Ovogodišnji sajam organizuje Centar Skenderija u saradnji sa partnerom TKD Šahinpašić, uz podršku Ministarstva kulture Kantona Sarajevo.

Na sajmu se očekuju sniženja do 70 posto, a najavljeno je i mnogo promocija. Kultni autori vraćaju se u Bosansku kuću bit će upriličena promocije izdanja ‘Kamenog spavača’ Maka Dizdara, te djela Derviša Sušića, a u pripremi su i sabrana djela Zuke Džumhura. Jedan od ovogodišnjih partnera Sajma je i Fondacija “Mak Dizdar”, koja će u okviru programa obilježavanja 100. godišnjice rođenja bh. pjesnika organizovati poseban program.Novitet je da i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ove godine učestvuje na Sarajevskom sajmu knjiga. Sajam je idelna prilika za građane da kupe knjige po povoljnim cijenama, da otkriju nove trendove iz oblasti svog interesovanja i prisustvuju promocijama i upoznaju se sa autorima i književnicima.

U okviru sajma biće dodijeljene nagrade u više kategorija iz oblasti knjižarstva i književnosti. Programom su predviđeni okrugli stolovi i stručni skupovi o aktuelnim temama u oblasti knjižarstva i književnosti. Također, biće organizovane i dječije radionice. Sajam će trajati šest dana i svi zainteresovani ga mogu posjetiti u dvorani “Mirza Delibašić” Kulturno-sportskog centra Skenderija u periodu od 10 do 19 sati.

U Hodu vijekova podsjećamo na prošlost Vile, za koju u Gradačcu tek očekuju da će biti prepoznata kao kulturno-historijski spomenik. Govorimo i o, po mnogima najljepšoj građevini iz perioda Austro-Ugarske uprave u BiH, sarajevskoj Vijećnici. Povod je, godišnjica njene izgradnje.
U Hodu vijekova podsjećamo i na vrijednost Šerićke bare, koja je po ocjeni stručnjaka idealna za turizam posmatranja ptica, najbrže rastući vid ekoturizma u svijetu.